Humka

Humka ili kurgan je zemljani ili kameni, veći ili manji veštački – ljudskom rukom podignuti – brežuljak različite građe, strukture i namene. Humka je imala tri glavne svrhe: služila je za (1) stanovanje, (2) sahranjivanje, (3) osmatranje. Iz praktičnih razloga češće se nalazi u nizinskim, nego u gorskim krajevima.

U skoro svakom narodu i kulturi postojao je neki vid humki, tako da postoje mnogi nazivi za njih. Neki od naziva (u originalnoj, netransponovanoj formi): engl. - barrow, nem. - hügel, rus. - курган, hrv. - humak, bošnj. - mogila, gomila, mkd. - могила, тумул, rum. - moghila, polj. - mogiły, mađ. - kunhalom, halomsír; ir. - cairn, vel. - carnedd, škot. - càrn, port. - mamoas, šved. - gravhög itd.

Uvod uredi

Humke predstavljaju etno-geografski različitu kulturu od kulture piramida i zigurata, ali im je namena slična, a delom se i epohalno preklapaju: kada su u Egiptu ili u Inka kulturi građene piramide, u evroazijskoj stepi su nicale njima analogne grobnice od nagomilane zemlje i kamena. Ima čak i humki – tumula – koji su građom nalik na piramide, najtipičniji primer je Ahilova grobnica u Trakiji (jugozapadna oblast današnje Turske).

Opis uredi

Znameniti "Carski Kurgan" grada Kerč na Krimu

Humka je zbirni naziv za nadgrobne i druge veštačke zemljane kupe polukružnog vertikalnog preseka, koje nalazimo pretežno u ravničarskim krajevima. Humke pripadaju posebnoj istorijskoj epohi i karakteristika su određenih kultura, ponajviše praistorijskih i antičkih. Obično je u njihovom centru grob, a koncept je da ga velika količina nanesene zemlje (delimično i kamena) sačuva od ometanja i pljačkanja. Pljačkanje grobova i nekropola je u stara vremena bila uobičajena praksa, tako da na žalost, ni mrvi pod humkama visine 5-10 metara i širokim 20-50 m kolike su najkarakterističnije humke nisu mogli da počivaju u miru. Pljačkaši su u cilju da se domognu eventualnih grobnih vrednosti vertikalno sondirali humke i na druge načine kopali u njihovu unutrašnjost. Čak je bio srednjovekovni period kada je postojala posebna potražnja za skrivenim blagom grobnica i razvila se čitava "industrija" organizovane krađe grobnih artefakata. Tako je mnogo humki trajno devastirano i grobovi u njima oštećeni ili uništeni. Pohlepa i u većini slučajeva čista znatiželja uzrok je propasti humki i u današnjem modernom periodu.

Na teritoriji Srbije postojao je velik broj humki - preko 1000 - ali je od toga vrlo mali broj sačuvao svoj prvobitni izgled i sadržaj. One humke koje su ostale netaknute veoma su značajne danas za sve oblasti nauke: za arheologiju njihov unutrašnji sadržaj aktuelnih predmeta i oruđa, za istoriju ono što nam otkrivaju o svojim drevnim graditeljima, za biologiju i ekologiju njihov sačuvani biljni pokrivač. Humke u većini zemalja, pa i u Srbiji štiti zakon o zaštiti prirode i delom zakon o zaštiti kulturnog nasleđa. Na žalost u ovom delu Evrope do današnjeg dana formalno je zaštićena samo jedna, a arheološki ih je istraživano samo nekoliko.

Poreklo i epoha uredi

Grb i zastava Kurganske oblasti i grada
Kurgan sa simboličnim prikazom humki

Prema arheolozima, a na osnovu antropoloških studija kostura iz kurgana, prestavnici stepske kulture su Panonsku niziju dosegli već u ranom bakarnom dobu. Pradomovina proto-indoevropljana kako se takođe zovu, bila je zapadno od Urala, otvorena područja istočne Ukrajine i južne Rusije prema Kavkazu, gole i nepošumljene stepe.^[1] Smatra se da su do nas (u Podunavlje) stizali zaobilazeći Karpate sa juga, a jedan deo je migrirao ka Zapadnoj Evropi preko severnih Karpata. Najpre su na teritoriji današnje Ukrajine prešli Dnjepar, a deo koji je krenuo ka severozapadu pratio je reku Dnjestar prema izvorištu na današnjoj granici Poljske. U naše krajeve kurganski narodi stizali su preko Rumunije, najpre u Banat, a tek potom su zauzeli Alfeld u Mađarskoj.^[1] Jedan deo je nakon prelaska delte Dunava stigao i na područje Bugarske. U isto vreme, između 3700–3300. p. n. e. desila su se kretanja i u suprotnom pravcu, ka Sibiru i dalekom Istoku.^[1]

Što se naših prostora tiče, prema dugo najprihvaćenijem predlogu Milutina Garašanina^[2] vreme stizanja stepskih naroda dogodilo se usred Badenske kulture, iako se njegovi efekti već mogu jasno uočiti i u ranijim slojevima. Prema Gazdapustaiju (Gazdapusztai)^[3] za stizanje istočno-stepskih naroda u Karpatski basen ima izgleda već na kraju Bodrogkerestur kulture. Sveopšte prihvaćen stav je Ečedijev (Ecsedy István)^[4] koji takođe smatra da su prvi predstavnici etničkih grupa neolitske Srednji Stog 2. kulture sa teritorije Ukrajine stigli na naše područje pri kraju perioda Tisapolgar (mađ. Tiszapolgár) kulture.

U smislu antropološke klasifikacije, kosturi sahranjeni u oker-grobove pripadali su protoevropskom robustnom tipu nordijskih kromanjonaca, tip potvrđen i kod nas. Ovi antropološki tipovi odstupaju od onih iz grobova starosedelaca i sigurno pripadaju doseljenoj nomadskoj kulturi.

Pitanje koje ostaje otvoreno je u kolikoj meri su se doseljenici mešali sa lokalnim stanovništvom? Vlada mišljenje da su se novi doseljenici iz etničke grupe "Drevne Jamna-kulture" tek nakon dugotrajne infiltracije, na kraju Bodrogkerestur kulture (verovatno na početku Baden kulture ili nešto ranije) najpre nastanile u istočnoj Mađarskoj.^[4] Antropološki materijal njihovih grobova koji je na području Mađarske i Rumunije arheološki dobro istražen dokazuje da do mešanja u početku nije došlo, i da je infiltracija bila spor proces. Izgleda da mešanje lokalnih starosedelaca i grupa nomada sa istoka je po prvi put moglo da se desi tek od kraja Tisapolgar-bodrogkerestur kulture.^[5]

Znamenite humke uredi

Naziv	Izvorni naziv	Engleski naziv	Država	Lokacija	Tip	Materijal	Kultura/narod	Istorijski period	Vek	Status, beleška	Otkriće/iskopavanja
Šum-gora	rus. Шум-гора	Shum-gora	Rusija	Na području Batečkog rejona Novgorodske oblasti	kurgan	zemlja, kamen	Rusi	srednji vek	8. vek – 10. vek	Silueta kurgana se nalazi na grbu i zastavi Batečkog rejona, opštinske jedinice Novgorodske oblasti.	2002 (georadar)
Škodova gora	ukr. Шкодова гора	Usatove Kurgan	Ukrajina	U blizini sela Usatove, Odeska oblast	kurgan	zemlja	Praindoevropljani	bronzano doba	3. vek p. n. e.	Kurgan se nalazi unutar velikog groblja Usatovske oblati. Obeležen je metalnom tablom.	1925
Kamenica Tumul	alb. Kamenicë	Tumulus Korca	Albanija	Kamenicë	tumul	kamen	Iliri?	bronzano doba	3. vek p. n. e. (?)	Arheološko nalazište visokog značaja	1997-2007 (istorija zaštite)
Kurgan Esik	Isik kurgani	Issyk Kurgan	Kazahstan	Almati	kurgan	kamen	Skitska kultura	gvozdeno doba	5. vek p. n. e.	Jedno od najbogatijih nalazišta zlatnih predmeta kurganske kulture	1970—do danas
Kul-Oba kurgan	Kul-Oba	Kul-Oba burial mound	Rusija	Kerč (Itočni Krim)	kurgan	zemlja, kamen	Skitska kultura	bronzano doba	4. vek p. n. e.	400-350. p. n. e., kurgan Pazirik-kulture, bogato arheološko nalazište	1830
Japanska piramida	Yonaguni-jima Kaitei Chikei	Pyramid of Yonaguni, Yonaguni Monument	Japan	Japansko more	piramida	kamen	Megalitska kultura	neolit	10. vek p. n. e.	Lokalitet star 10.000-5000 god.; plato sa zdanjem je potonuo 39 m ispod mora, vrh piramide je 5 m od površine, samtra se da je najstarije zdanje koje je ikada sačuvano	1987
Tumul MM	Tumulus MM	Tumulus MM	Turska	Gordion	tumul	zemlja, kamen	Frigija	gvozdeno doba	8. vek p. n. e.	Tradicionalno grob frigijskog kralja Midasa	1957
Grobnica Cecilije Metele	Caecilia Metella	Mausoleum of Caecilia Metella	Italija	Rim (Via Appia)	tumul	cigla, kamen	Rim	gvozdeno doba	1. vek p. n. e.	Rimski kružni grob izgrađen od paljene cigle uzidane smešom krečnog maltera i praha terakote. Smatra se da datira od 67. p. n. e. do kraja vladavine cara Avgusta. U kasnom srednjem veku grobnica je nadograđena u zamak.	1839—do danas
Zlatni kurgan	rus. Золотой курган	Gold Kurgan	Ukrajina	Pantikpaion na Krimu (Kerč)	kurgan	kamen	Mongoli	bronzano doba	4. vek p. n. e.	Jedan od retkih kurgana sa nadsvođenim prolazom (hodnikom) koji vodi do groba	1832
Tila Tepa	pers. "Tano Arte" ("Zlatni breg")	Tillya Tepe	Avganistan	Nedaleko mesta Šibargan u severnom Avganistanu	tumul	zemlja	Skiti	antika	1. vek p. n. e.	Arheološki nalaz od više hiljada zlatnih predmeta, koje čuva Narodni muzej u Avganistanu.	1969—1978
Avgustov mauzolej	lat. Mausoleum Augusti	Mausoleum of Augustus	Italija	Rim (Piazza Augusto Imperatore)	tumul	kamen	Rim	antika	1. vek p. n. e.	Zaštićeno arheološko znamenje. Rimski kružni grobovi su pravljeni na uzor ranijih Etrurskih tumula.	1930—do danas
Sitagroj	Sitagroi	Sitagroi settlement mound	Grčka	Severna Grčka	tel i nekropola	kamen	Antička Grčka	neolit	5. vek p. n. e.	4500. p. n. e., iako je sama lokacija u severositočnoj Grčkoj arheološko nalazište od 11. milenijuma p. n. e. (od srednjeg neolita do ranog bronzanog doba)	1968
Ahilova grobnica	tur. Beşiktepe tumulus	Tumuli of Achilles	Turska	Troja-Sigeion, danas Ahilejon	tumul	kamen	Antička Grčka	antika	5. vek p. n. e.	Ahilova grobnica (po tradiciji) u Troji, na Sigejon-platou	1950—do danas
Mamajev Kurgan	rus. Мамаев курган	Mamayev Kurgan	Rusija	Volgograd	kurgan	zemlja	Mongoli	srednji vek	13. vek	Grobnica poglavara "Zlatne horde", ali upamđeno kao mesto najstrašnije bitke u istoriji, koja se na ovom kurganu odigrala septembra 1942.	–
Tumul Kukumela	Cucumella	Etrurian thomb „Cucumella”	Italija	Nekadašnja Etrurija, na području zapadne Italije	tumul	kamen	Etrurci	antika	4. vek p. n. e.	Velika humka sa odaljama, neobično slična velikom tumulu Lidijskog kralja Aliatesa, u blizini Sarda. Nalazi se u blizini najmoćnijeg etrurskog grada Volsinija (lat. Vulci), koji se zadnji pokorio Rimu.	1878—do danas

Napomena: Lista nije sveobuvatno iscrpna i nije složena po redosledu važnosti.

Galerija uredi

Humka u Švedskoj
Tračka grobnica u mestu Starosel, Bugarska
U čast sećanja na Staljingradsku bitku podignut je memorijal na brdu Mamajev Kurgan – grobnoj humci starih mongola
Jedan od mnogih kurgana Krima, zaštićen kao spomenik kulture
Humka u blizini Lunda u Švedskoj
Grob kralja Midasa u Gordionu, glavnom gradu drevne Frigije
Model humke iz Halštat perioda, u Nacionalnom muzeju Nemačke (Germanisches Nationalmuseum), Nirnberg
Tračka grobnica
Humke u Engleskoj

Vidi još uredi

Reference uredi

^ ^a ^b ^v David W. Anthony (2007): The Horse, the Wheel, and Language – How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World. Princeton University Press
^ Milutin Garašanin (1961): Pontski i stepski uticaji u donjem Podunavlju i na Balkanu na prelazu iz neolita u metalno doba. GZM Novi Sad, Arheologija XV-XVI. str. 5-26
^ Gazdapusztai Gyula: Chronologische Fragen in der Alfölder Gruppe der Kurgan-Kultur, A Móra Ferenc Múzeum Évkönyve, 1966-67. 2. (Szeged, 1968)
^ ^a ^b Ecsedy (1979): The people of the pit-grave kurgans in eastern Hungary, Budapest: Akadémiai Kiadó
^ Zsuzsanna K. Zoffmann (1981): Das anthropologische material der kurganbestattung von Derekegyház—Ibolyásdomb, In: A Móra Ferenc múzeum évkönyve 1980/81-1, Szeged, (1984). str. 105 (jezik: nemački)

Spoljašnje veze uredi

[Anthony-1] v David W. Anthony (2007): The Horse, the Wheel, and Language – How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World. Princeton University Press

[2] Milutin Garašanin (1961): Pontski i stepski uticaji u donjem Podunavlju i na Balkanu na prelazu iz neolita u metalno doba. GZM Novi Sad, Arheologija XV-XVI. str. 5-26

[3] Gazdapusztai Gyula: Chronologische Fragen in der Alfölder Gruppe der Kurgan-Kultur, A Móra Ferenc Múzeum Évkönyve, 1966-67. 2. (Szeged, 1968)

[Ecsedy_1979-4] Ecsedy (1979): The people of the pit-grave kurgans in eastern Hungary, Budapest: Akadémiai Kiadó

[5] Zsuzsanna K. Zoffmann (1981): Das anthropologische material der kurganbestattung von Derekegyház—Ibolyásdomb, In: A Móra Ferenc múzeum évkönyve 1980/81-1, Szeged, (1984). str. 105 (jezik: nemački)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]