Cerovica (Kučevo)
Cerovica je naselje u Srbiji u opštini Kučevo u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 314 stanovnika.[1]
Cerovica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Braničevski |
Opština | Kučevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 314 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 27′ 41″ S; 21° 38′ 22″ I / 44.4614° S; 21.6394° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 195 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 12240 |
Pozivni broj | 012 |
Registarska oznaka | PO |
Demografija uredi
U naselju Cerovica živi 308 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,6 godina (39,8 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 125 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,05. Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 1 | ||
80+ | 3 | 5 | ||
75—79 | 7 | 13 | ||
70—74 | 11 | 13 | ||
65—69 | 6 | 11 | ||
60—64 | 15 | 9 | ||
55—59 | 11 | 10 | ||
50—54 | 14 | 10 | ||
45—49 | 16 | 12 | ||
40—44 | 13 | 15 | ||
35—39 | 16 | 8 | ||
30—34 | 8 | 15 | ||
25—29 | 10 | 14 | ||
20—24 | 16 | 15 | ||
15—19 | 9 | 11 | ||
10—14 | 13 | 7 | ||
5—9 | 9 | 15 | ||
0—4 | 12 | 8 | ||
Prosek : | 39,8 | 41,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 155 | 32 | 104 | 13 | 6 | 0 |
Ženski | 162 | 25 | 104 | 24 | 9 | 0 |
UKUPNO | 317 | 57 | 208 | 37 | 15 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 78 | 16 | 0 | 8 | 22 |
Ženski | 47 | 10 | 0 | 0 | 19 |
UKUPNO | 125 | 26 | 0 | 8 | 41 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 5 | 7 | 6 | 3 |
Ženski | 1 | 1 | 5 | 2 | 0 |
UKUPNO | 2 | 6 | 12 | 8 | 3 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 3 |
Ženski | 0 | 1 | 4 | 0 | 4 |
UKUPNO | 0 | 1 | 5 | 1 | 7 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 4 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 4 | 0 | 0 | 1 |
Geografija uredi
Selo Cerovica se nalazi u istočnoj Srbiji na 153 km istočno od Beograda, a samo 2 km od Kučeva. Na obroncima Zviških i Homoljskih planina proteže se selo Cerovica sa prosečnom nadmorskom visinom od 195 m.
Istorija uredi
Prvi podaci o naselju na području sadašnje Cerovice potiču iz perioda Rimskog carstva. Među prvim stanovnicima tadašnjeg naselja bili su Kelti i oni su naseljavali područje pored potoka takozvano Corovica, zapadno od današnje Kolonije.
Kelti su mahom bili rudari koji su radili u rudniku u Majdan - Kučajni. Iz tog perioda postoje ostaci groblja vidljivo i danas.
Drugi pogrom ovih stanovnika desio se u periodu Turaka. Selo je bilo izgrađeno u zabačenim gustim šumama ali je turski put prolazio delom teritorije paralelno kuda vodi danas asfaltni put za centar naselja Cerovica. Prolazeći tu u odlasku za Kladurovo u rano jutro, turska vojska čuvši petlove otkrili su selo i pobili sve što su zatekli i sve kuće spalili.
Podaci govore da je nakon toga formirano naselje u delu takozvanom Šćomna (Staro selo). Među prvim koji su se doselili u Šćomnu bio je Jova Prvu bežeći od zuluma Turaka iz okoline Krivelj kod Bora. U tom periodu važilo je da turski subaša prvu noć provede sa mladom kada se naš čovek ženi, ali Jova Prvu je dohvatio pušku i ubio subašu i tako se sklonio na ovo skriveno mesto i tu sa ženom sagradio kuću pored izvora zvano Česma. Ubrzo zatim došao je i njegov brat, doselio se i sagradio kuću pored drugog izvora zvani Bobat.
Karakteristika tog naselja je bila da su svi žitelji imali kuće sa okućnicom pored puta i potoka ne veći od 5 ari. Njihova imanja su se nalazila na području današnjeg dela Cerovice tz. Polje, Bojnatovac i Valja. Da bi obrađivali svoja imanja i gajili stoku morali su svakog jutra da idu na svoje salaše, a uveče da se vrate svojim kućama. U centru sela su izgradili zajedničku kolibu sa prostranom prostorijom koja im je služila za njihove skupove i narodna veselja.
Takođe na području Šćomne sada već Cerovice a pominje se od 1465. godine od kada zvanično postoji pod tim imenom, postojalo je i mesno groblje. Naziv je dobilo od trgovaca koji su prolazili putem iz Gornje Kruševice (sadašnje Kučevo) za Kladurovo pa videvši prostrane stoletne cerove šume povikaše u glas „kako su lepi ovi cerovi“ i dadoše naselju ime Cerovica koje se i do danas očuvalo. Zbog svakodnevnog mukotrpnog odlaska i povratka iz sela na salaše i obrnuto, nakon Drugog svetskog rata počinje masovno iseljavanje iz starog sela Cerovice i svako gradi novu kuću na svom imanju na području dela Polje i Bojnatovac. Na taj način od sela zbijenog tipa nastalo je selo razbijenog tipa sa zaseocima Bojnatovac, Polje - Centar, Staro selo - Valja.
Karakteristično je da se vekovima na ovom području stanovnistvo bavilo poljoprivredom i stočarstvom. U ranijem periodu radi lakšeg čuvanja mnogobrojne stoke postojala je utrina - ograđeni prostor udruženih pašnjaka na kome se stoka vodila na ispašu, a inače brigu oko ograde su vodili vlasnici stoke tako što su čuvajući stoku imali deonice da obilaze i popravljaju oštećenja. Ulaz u samu utrinu je bio u predelu zvanom Ogrez. U ranijem periodu postojao je starešina sela ili kmet, a među prvima se pominje Petrić koji je najviše doprineo formiranju Cerovice i organizovanju ljudi na ovim prostorima. Danas su građani u naselju Cerovica organizovani radi ostvarivanja svojih potreba u okviru Mesne zajednice Cerovica, a koji je deo jedinstvenog sistema lokalne samouprave u Opštini Kučevo.
Sedište MZ Cerovica je u Cerovici - Dom kulture. MZ Cerovica graniči se sa sledećim MZ: Kučevo, Kučajna, Kaona i u jugozapadnom delu sa Nacionalnim parkom prema Krstu. Cerovica ima razvijenu putnu mrežu na svojoj teritoriji kud prolazi i regionalni put Kučevo Petrovac, a takođe centar je asfaltnim putem povezan sa centrom Kučeva, ostala putna mreža su putevi nasipani rizlom.
Reference uredi
- ^ „Cerovica – Bojnatovac”. Turistička organizacija "Kučevo" Kučevo (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-01-31.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze uredi
- Sajt sela
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)