Planina Cer nalazi se u severozapadnom delu Srbije. Od Šapca je udaljen 33 km, a od Beograda 100 km. Cer leži na 687 m/nv,[1] a dug oko 15 km.

Cer
Planina Cer
Geografske karakteristike
Najviša tačkaŠančine
Ndm. visina687 m
Koordinate44° 36′ 11″ S; 19° 29′ 39″ I / 44.603056° S; 19.494167° I / 44.603056; 19.494167
Geografija
Cer na karti Srbije
Cer
Cer
Države Srbija

Karakteristike uredi

Planina je ime dobila po brojnim stablima drveta cer. Planina je prilično šumovita, nije naseljena, poseduje najviše bukvinog, hrastovog i grabovog drveća, svi oni su zaslužni za svež i čist vazduh. Karakteristično za okolinu je da gde god se okrenete ima puno zelenila, listopadnog drveća i niskog rastinja.

Cer je bogat šumskim jagodama, pečurkama i lekovitim biljkama, a u proleće možete videti najrazličitije boje livadskog cveća. Ako ste raspoloženi za pešačenje i planinarenje kao i obilaske manastira kroz ceo put će vas voditi zadivljujuća istorija i podsećanje na slavnu prošlost.

Na planini Cer je potekla legenda o caru Trojanu i njegovih pet kćeri Kosani, Koviljki, Vidi i Soki, po njima su gradovi i dobili imena Soko-grad, Koviljača, Vidin grad i Kosanin grad (na Ceru). Petoj kćeri ime je bilo Draga. Na Ceru postoje tri vrlo značajna manastira Manastir Čokešina, Manastir Radovašnica i Manastir Petkovica. Iz ovih krajeva potiče i Miloš Obilić tačnije iz sela Miloševac, smatra se da je on sagradio manastirsku (Čokešina) crkvu posvećenu Rođenju Presvete Bogorodice.

Na Ceru se odigrala Cerska bitka iz Prvog svetskog rata, vođena je od 12. do 24. avgusta 1914. započela je u noći 15. i 16. avgusta, jer je prethodno austrougarska vojska prešla Drinu u nameri da pređe u Srbiju, razbuktala se 20. avgusta, a od 21. do 24. avgusta je oslobođen Šabac, čime je austrougarska vojska definitivno napustila Srbiju.

Pokrenut je postupak da se planina Cer zaštiti kao predeo izuzetnih odlika prve kategorije.[2]

Vidi još uredi


Reference uredi

  1. ^ Planina Cer Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. mart 2010), Pristupljeno 23. 1. 2014.
  2. ^ Stuparušić, Slavica (18. 7. 2019). „Cer pod zaštitom države kao predeo izuzetnih odlika”. Politika. Pristupljeno 19. 7. 2019. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi