Cisalpska Galija
Cisalpska Galija (lat. Gallia Cisalpina, još poznata i kao Gallia Citerior i Gallia Togata[1]) je dio današnje sjeverne Italije koji je bio naseljen Keltima (Galima) od 4. vijeka p. n. e. Osvojila ju je Rimska republika 220-ih p. n. e., i bila je provincija od 81. do 42. godine p. n. e. kada je postala dio Rimske Italije.[2] Sve do tada smatrana je dijelom Galije, preciznije dijelom Galije „sa ove strane Alpa“ (iz viđenja Rimljana), kao suprotnost Transalpskoj Galiji („sa one strane Alpa“).[3]
Cisappska Galija je bila podjeljena na Gallia Cispadana i Gallia Transpadana, tj. dijelove sa sjeverne i južne strane rijeke Po. Provincija je u 1. vijeku p. n. e. sa sjevera i zapada bila okružena Alpima, na jugu se prostirala sve do Plancetije na rijeci Po, Apenina i rijeke Rubikon i na istoku do Jadranskog mora.[4] Stanovnici Cisalpske Galije su 49. godine p. n. e. dobili Rimsko građansko pravo,[5] a provincija je kao dio Italije podjeljena na četiri regije: Regio VIII Gallia Cispadana, Regio IX Liguria, Regio X Venetia et Histria i Regio XI Gallia Transpadana.[6]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ von Hefner, Joseph (1837). Geographie des Transalpinischen Galliens. Munich.
- ^ Long, George (1866). Decline of the Roman republic: Volume 2. London.
- ^ Snith, William George (1854). Dictionary of Greek and Roman geography: Vol.1. Boston.
- ^ Schmitz, Leonhard (1857). A manual of ancient geography. Philadelphia.
- ^ Cassius Dio XLI, 36.
- ^ Brouwer, Hendrik H. J. (1989). Hiera Kala: Images of animal sacrifice in archaic and classical Greece. Utrecht.
 | Ovaj članak vezan za istoriju Francuske je klica. Možete doprineti Vikipediji tako što ćete ga proširiti. |