Crvena Hrvatska (časopis)
Crvena Hrvatska je prvi legalni časopis u istoriji Dubrovnika.
Dana 13. oktobra 1889. Nikola Pašić je izabran za predsednika Narodne skupštine, i na toj funkciji će de jure biti do 9. januara 1892. Takođe je bio izabran za gradonačelnika Beograda od 11. januara 1890.
Nakon pobjede srpsko-autonomaške koalicije na opštinskim izborima u Dubrovniku maja 1890. godine, stara ideja o pokretanju političkog lista ponovo je oživjela. Glavni zagovornik pokretanja lista bio je Frano Supilo, kojem je ideja vodilja bila da se ovim listom suprotstavi navodnoj „srbijanskoj propagandi”.[1]
Supilov trud urodio je plodom i 7. februara 1891. godine je u Dubrovniku počeo da izlazi nedjeljnik Crvena Hrvatska. Ime je uzeto prema Ljetopisu Popa Dukljanina, u kojem se južna Dalmacija naziva Crvenom Hrvatskom. Kao ime izdavača u zaglavlju lista nalazilo se Supilovo ime. U to vrijeme bio je pristalica Starčevićeve Stranke prava. U prvom broju lista objavljena je programska shema lista koju piše Supilo. U tom tekstu, Supilo je zaključio kako hrvatski narod ima pravo, kao i drugi slovenski narodi, na opstanak i ujedinjenje, što bi drugi južnoslovenski narodi trebalo da razumiju i da se sa time solidarišu. Tu se konkrento osvrnuo na Srbe, koji su osporavali „Ime, razvoj i državno ujedinjenje hrvatsko” umjesto da Hrvatima pruže pomoć. Nekoliko dana kasnije pojavio se drugi Supilov članak pod naslovom „Ispravak”, u kojem je iznio tezu o preuređenju Austrougarske iz dvojne monarhije u federalnu državu. Prema Supilu tu državu je trebalo da sačinjavaju države svih naroda koji su se nalazili u sklopu Austrougarske.