Crkva Svete Nedelje u Sofiji

Crkva svete Nedelje (bug. Света Неделя) je srednjovekovni hram Bugarske pravoslavne crkve i nalazi se u glavnom gradu Bugarske, Sofiji. Crkva je tokom svoga postojanja pretrpela mnoga razaranja i više puta je obnavljana.

Crkva Svete Nedelje
Osnovni podaci
Osnivanje10. vek
MestoBugarska Sofija, Bugarska

Istorija uredi

 
Crkva Svete Nedelje u Sofiji

Istorija ove crkve iz vremena kada je ona nastala uglavnom je nepoznata. Pretpostavlja se da je sagrađena u 10. veku i da je imala kamene temelje i drvenu konstrukciju. Takav izgled se zadržao do sredine 19. veka, kao i kod većine drugih crkava u Sofiji.

Nemački putopisac Stefan Gerlah posetio je Sofiju 1578. godine i u svom putopisu spomenuo je i Crkvu Svete Nedelje.

Oko 1460. godine, za vreme epidemije kuge, vladika Silvanije je preneo mošti srpskog kralja Stefana Milutina iz sela Trepča u Bugarsku, u manastir Svetih Ćirila i Metodija. Posle nekoliko premeštanja, konačno počivalište pronašle su u Crkvi Svete Nedelje, pošto je crkva postala episkopska rezidencija u XVIII veku. Mošti su se očuvale u požaru, nepogodi, napadima ustanika i Turaka, kao i napadu komunista 1925. godine. Uz neka oštećenja, mošti kralja Milutina izložene su u crkvi otkada ova crkva nosi još jedno ime — Crkva Svetog kralja.

Sveti sinod Bugarske pravoslavne crkve 2006. godine doneo je odluku da se deo moštiju Svetog kralja Milutina vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Kivot sa moštima kralja Milutina do danas ostao je u Sofiji.

 
Mošti srpskog kralja Milutina (12821321) u Crkvi svete Nedelje

Stara crkva je srušena da bi na istom mestu bilo podignuto impozantnije crkveno zdanje 25. aprila 1856. godine. Izgradnja 35.5 m duge i 19 m široke crkve počela je u leto iste godine. Još uvek nezavršena crkva pretrpela je oštećenja prilikom zemljotresa 1858. godine, što je odložilo kraj izgradnje, tako da će crkva biti završena tek 1863. godine. Zvanično, crkva je osveštana maja 1867. godine u prisustvu više od 20.000 vernika. Novi zvonik sagrađen je tako da može da primi osam zvona koja je crkvi darovao knez Dondukov Korsakov 1879. godine.

Crkva je renovirana 1898. godine i tom prilikom dozidane su nove kupola. Egzarh Josif I sahranjen je odmah pored zidina Crkve Svete Nedelje 1915. godine. Crkva je srušena u terorističkom napadu komunista 1925. godine, koji je odneo više od 150 žrtava. Posle napada, crkva je obnovljena u svom savremenom izgledu između 1927. i 1933. godine (ponovo je osveštana 7. aprila 1933). Novi hram je 30 m dug i 15.5 m širok sa centralnom kupolom visokom 31 m. Pozlata sa ikonostasa koja je preživela napad, vraćena je crkvi.

Dekoraciju murala uradio je tim koji je predvodio Nikolaj Rostovcev u periodu od 1971. do 1973. godine. Sprat je renoviran i severna kolonada je zastakljena između 1992. i 1994. godine. Fasada je temeljno očišćena 2000. godine i ugrađeno je automatsko zvono.

Ime crkve uredi

Poreklo imena Sveta Nedelja je prilično nejasno, te se može prevesti na više načina, u zavisnosti od etimologije koja se uzima kao osnova. Prema Gerlahu ovaj hram je poznat pod nekoliko imena: Crkva Gospodnja i Crkva Isusa Hrista, ali i pod grčkim imenom Kirijakija, koje doslovno znači nedelja, koja opet proističe iz Kirios — Gospoda. Osim toga, Kirijakija je takođe ime hrišćanske mučenice iz 3. vekaSvete Kirijakije, poznata u Bugarskoj kao „Sveta Nedelja“. Dakle, iako je danas značenje izgleda da se odnosi na svetost dana u nedelju, možda se u početku odnosio na mlade mučenice Kirijakije, ili pak samog Isusa Hrista.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi