Crkva Svetog Georgija u Velikoj Kladuši
Crkva Svetog Georgija je srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u Velikoj Kladuši, a pripada Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.
Crkva Svetog Georgija | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Status | otvoren |
Tip | crkva |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija bihaćko-petrovačka |
Osnivanje | 1901. god. |
Posvećen | Svetom Georgiju |
Arhitektura | |
Nivo značaja | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
Rekonstruisan | 2009. |
Lokacija | |
Mesto | Velika Kladuša |
Država | Bosna i Hercegovina |
Koordinate | 45° 10′ 40.685″ N 15° 49′ 27.197″ E / 45.17796806° S; 15.82422139° I |
Izgrađena je 1901, osveštana 1913. godine, a za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine proglašena je na sednici održanoj od 9. do 12. februara 2012. godine.
Opis uredi
Crkva pripada jednobrodnim crkvama dimenzija 7,810 × 13,45 m (dužina merena sa apsidom). Natkrivena je dvovodnim krovom i pokrivena crepom. Ima pripratu, naos i oltarski prostor.[1]
Izgrađena je od kamena. Svi unutrašnji i spoljašnji zidovi crkve su malterisani i bojeni, dok su na spoljašnjoj strani po rubnim delovima objekta, zatim oko portala i prozorskih otvora, postavljene ploče širine 35–55 cm, kao dekoracija.[1]
Zvonik je visine 18,30 m. i smešten je iznad centralnog prostora priprate, kvadratne je osnove dimenzija iznose 3,5 × 3,5 m. Krov zvonika ima oblik lukovice sa izduženim kubičnim nastavkom na čijem se vrhu nalazi krst. Na fasadama se u donjoj zoni zvonika nalaze okulusi, a u gornjoj otvori sa žaluzinama koji se polukružno završavaju.
Korpus ikonostasa koga čini 17 ikona različitih dimenzija, podeljen je u tri horizontalna niza. Opšta karakteristika ikona ogleda se u jednostavnom inkarnatu. Većim delom na kompozicijama dominira siva podloga, a u donjem, preostalom delu maslinasto zelena.[1]
Istorijat uredi
Crkva sagrađena je 1901. godine a otvaranje i njeno osvešćenje, održano je 1913. godine. Znatno je oštećena u Drugom svetskom ratu. Od inventara ostao je sačuvan samo ikonostas od drveta. Dana 29. jula 1941. godine, u crkvi ustaše su izvršile pokolj nekoliko stanovnika srpske nacionalnosti, uglavnom žene i dece.[2] Na zapadnom zidu crkve, blizu ulaznih vrata nalazi se spomen-ploča sa natpisom o tom događaju.[1]
Crkva je obnovljena i ponovo osvećena 1987. godine. Tokom Rata u Bosni i Hercegovini građani Velike Kladuše nisu dozvolili da se ponovi zločin iz 1941. godine. Lokalna zajednica i narod su organizovali danonoćno čuvanje ovog hrama da ne bi bio porušen od islamskih ekstremista. Godine 1995. godine hram je teško oštećen od pripadnika Petog Korpusa Armije BiH.[1][3]
Načelnik opštine Velika Kladuša Mulalić i Hrizostom Jević sastali su se u novembru 2009. godine, nakon čega je dogovorena rekonstrukcija hrama.[3]
Reference uredi
- ^ a b v g d „Crkva sv. Georgija u Velikoj Kladuši”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ „Sto godina crkve sv. Georgija u Velikoj Kladuši”. croatialink.com. 3. 12. 2013.
- ^ a b „Osvećena crkva Svetog Georgija u Velikoj Kladuši”. Srpska pravoslavna crkva. spc.rs. 29. 11. 2010. Arhivirano iz originala 07. 09. 2015. g. Pristupljeno 13. 03. 2021.
Literatura uredi
- Đoko Slijepčević, Istorija Srpske pravoslavne crkve, Druga knjiga, Od početka 19. vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Minhen, 1966. (korišćene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.
- Aleksandar Ravlić, Velika Kladuša kroz stoljeća, Monografija, Skupština opštine Velika Kladuša, 1987.