Crkva Svetog Georgija u Velikoj Kladuši

Crkva Svetog Georgija je srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u Velikoj Kladuši, a pripada Eparhiji bihaćko-petrovačkoj.

Crkva Svetog Georgija
Osnovni podaci
Statusotvoren
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija bihaćko-petrovačka
Osnivanje1901. god.; pre 123 godine (1901)
PosvećenSvetom Georgiju
Arhitektura
Nivo značajaNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Rekonstruisan2009.
Lokacija
MestoVelika Kladuša
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate45° 10′ 40.685″ N 15° 49′ 27.197″ E / 45.17796806° S; 15.82422139° I / 45.17796806; 15.82422139
Crkva Svetog Georgija na karti Bosne i Hercegovine
Crkva Svetog Georgija
Crkva Svetog Georgija
Crkva Svetog Georgija na karti Bosne i Hercegovine

Izgrađena je 1901, osveštana 1913. godine, a za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine proglašena je na sednici održanoj od 9. do 12. februara 2012. godine.

Opis uredi

Crkva pripada jednobrodnim crkvama dimenzija 7,810 × 13,45 m (dužina merena sa apsidom). Natkrivena je dvovodnim krovom i pokrivena crepom. Ima pripratu, naos i oltarski prostor.[1]

Izgrađena je od kamena. Svi unutrašnji i spoljašnji zidovi crkve su malterisani i bojeni, dok su na spoljašnjoj strani po rubnim delovima objekta, zatim oko portala i prozorskih otvora, postavljene ploče širine 35–55 cm, kao dekoracija.[1]

Zvonik je visine 18,30 m. i smešten je iznad centralnog prostora priprate, kvadratne je osnove dimenzija iznose 3,5 × 3,5 m. Krov zvonika ima oblik lukovice sa izduženim kubičnim nastavkom na čijem se vrhu nalazi krst. Na fasadama se u donjoj zoni zvonika nalaze okulusi, a u gornjoj otvori sa žaluzinama koji se polukružno završavaju.

Korpus ikonostasa koga čini 17 ikona različitih dimenzija, podeljen je u tri horizontalna niza. Opšta karakteristika ikona ogleda se u jednostavnom inkarnatu. Većim delom na kompozicijama dominira siva podloga, a u donjem, preostalom delu maslinasto zelena.[1]

Istorijat uredi

Crkva sagrađena je 1901. godine a otvaranje i njeno osvešćenje, održano je 1913. godine. Znatno je oštećena u Drugom svetskom ratu. Od inventara ostao je sačuvan samo ikonostas od drveta. Dana 29. jula 1941. godine, u crkvi ustaše su izvršile pokolj nekoliko stanovnika srpske nacionalnosti, uglavnom žene i dece.[2] Na zapadnom zidu crkve, blizu ulaznih vrata nalazi se spomen-ploča sa natpisom o tom događaju.[1]

Crkva je obnovljena i ponovo osvećena 1987. godine. Tokom Rata u Bosni i Hercegovini građani Velike Kladuše nisu dozvolili da se ponovi zločin iz 1941. godine. Lokalna zajednica i narod su organizovali danonoćno čuvanje ovog hrama da ne bi bio porušen od islamskih ekstremista. Godine 1995. godine hram je teško oštećen od pripadnika Petog Korpusa Armije BiH.[1][3]

Načelnik opštine Velika Kladuša Mulalić i Hrizostom Jević sastali su se u novembru 2009. godine, nakon čega je dogovorena rekonstrukcija hrama.[3]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d „Crkva sv. Georgija u Velikoj Kladuši”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  2. ^ „Sto godina crkve sv. Georgija u Velikoj Kladuši”. croatialink.com. 3. 12. 2013. 
  3. ^ a b „Osvećena crkva Svetog Georgija u Velikoj Kladuši”. Srpska pravoslavna crkva. spc.rs. 29. 11. 2010. Arhivirano iz originala 07. 09. 2015. g. Pristupljeno 13. 03. 2021. 

Literatura uredi

  • Đoko Slijepčević, Istorija Srpske pravoslavne crkve, Druga knjiga, Od početka 19. vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Minhen, 1966. (korišćene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.
  • Aleksandar Ravlić, Velika Kladuša kroz stoljeća, Monografija, Skupština opštine Velika Kladuša, 1987.