Crkva Svetog Ilije u Vraniću

Crkva Svetog Ilije u Vraniću nalazi se u crkvenoj porti u centru sela. Izgrađena je krajem 19. veka. Delo je poznatog srpskog arhitekte Svetozara Ivačkovića.[1] Osvećena je 1888. godine od arhiepiskopa i mitropolita Srbije Teodosija Mraovića.

Crkva Svetog Ilije u Vraniću
Osnovni podaci
Osnivanje1888
Mesto Beograd
 Srbija
Gradska opština Barajevo

Istorija uredi

Do 1888. godine bogosluženje se vršilo u Crkvi brvnari. Poslednji svešteniku staroj crkvi bio je Miloš Joksić. Njegovom zaslugom ozidan je novi hram u kome je služio do svoje smrti 1910. godine.[2] Smatra se da je crkva Svetog Ilije u Vraniću autorsko delo Svetozara Ivačkovića, jednog od najuticajnijih i najznačajnijih srpskih neimara druge polovine 19. veka.

Izgled crkve uredi

Osnova crkve je u obliku sažetog krsta. Najveći i najupečatljiviji ukras na crkvi predstavlja kupola koja je spolja osmostrana a iznutra polukružna. U njoj se nalazi oštećena mala freska Svete Trojice, rad ruskog emigranta Andreja Bicenka. Ispod portika (ulaznog trema) nalazi se mozaik sa predstavom Svetog Ilije. On je rad Stoleta Petkovića. Ikonostas je postavljen 1909. godine. Okvir ikonostasa urađen je prema projektu Momira Korunovića a ikone na njemu su rad Vojina Štiha, ikonopisca iz Pančeva.

Hram je živopisan 1974. godine za vreme protojereja Radivoja Mitrovića.[3]

U crkvenoj porti se, osim Crkve Sv. Ilije nalaze još i Parohijski dom sa spomen muzejom, arhivom i crkvenom bibliotekom, crkva brvnara zaštićena kao spomenik kulture od velikog značaja, stari nadgrobnici, stara čatmara porodice Matić, jedina je do danas identifikovana ustanička kuća na beogradskom području i popovska kuća. Ceo kompleks crkvene porte u Vraniću danas predstavlja nemerljivo značajno spomeničko nasleđe.[4][5]

Manifestacije u porti crkve uredi

U crkvenoj porti se 2. avgusta (praznik posvećen Svetom proroku Iliji), održava tradicionalna manifestacija Sabor Svetog Ilije, smotra folklora i izvorne pesme. Inicijator i organizator Sabora je Kulturno umetničko društvo „Vranić” iz Vranića pod pokroviteljstvom Gradske opštine Barajevo.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Srpski biografski rečnik. 4, I-Ka (PDF). Novi Sad: Matica srpska. 2009. ISBN 978-86-7946-037-0. Pristupljeno 20. 09. 2018. COBISS.SR 240373255
  2. ^ Priredio: Jovančić Negoslav (2015). Letopisi crkvenog i društvenog života sela Vranića kod Beograda. Kalenić. str. br. 149—150. ISBN 978-86-84183-90-5. 
  3. ^ Nedeljković Milena (2015). Krst u vremenu. Barajevo. str. br.245—247. ISBN 978-86-80466-00-2. 
  4. ^ Živković, Nada. „Otvaranje izložbe „Crkvena porta u Vraniću. Zvanična prezentacija. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Pristupljeno 18. 09. 2018. 
  5. ^ Živković 2016, str. 3-5

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi