Чаробњак из Оза (film iz 1939)

Čarobnjak iz Oza (engl. The Wizard of Oz) je američki fantastični mjuzikl film iz 1939. godine, snimljen po istoimenom romanu Frenka Bauma iz 1900. godine. Film je prvenstveno režirao Viktor Fleming, koji je napustio produkciju da bi preuzeo poziciju reditelja filma Prohujalo sa vihorom. Glavne uloge tumače Džudi Garland, Frenk Morgan, Rej Boldžer, Džek Hejli, Bert Lar, Bili Berk i Margaret Hamilton.[3] Noel Lengli, Florens Rajerson i Edgar Alan Vulf su potpisani kao scenaristi, iako su i neki drugi doprineli scenariju. Partituru je komponovao Harold Arlen, a adaptirao Herbert Stothart, dok je tekstove pesama napisao Jip Harburg.

Čarobnjak iz Oza
Filmski poster
Žanrmuzikal
RežijaViktor Fleming
ScenarioNoel Lengli
Florens Rajerson
Edgar Alan Vulf
ProducentMervin Leroj
Glavne ulogeDžudi Garland
Frenk Morgan
Rej Boldžer
Džek Hejli
Bert Lar
Bili Berk
Margaret Hamilton
MuzikaHerbert Stothart
Producentska
kuća
Metro-Goldwyn-Mayer
Godina1939.
Trajanje101 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet2,8 miliona dolara [1][2]
Zarada29,7 miliona dolara
Veb-sajtthewizardofoz.warnerbros.com
IMDb veza

Čarobnjak iz Oza se proslavio zbog upotrebe Tehnikolora, fantastičnog pripovedanja, muzičke partiture i nezaboravnih likova. Ostvario je veliki uspeh i bio je nominovan za šest Oskara, uključujući onog za najbolji film, a pobedivši u kategorijama za najbolju originalnu pesmu („Over the Rainbow”) i najbolju originalnu muziku. Iako je film bio dovoljno popularan na blagajnama, nije uspeo da ostvari profit za studio Metro-Goldwyn-Mayer sve do ponovnog objavljivanja 1949. godine, zaradivši samo 3 miliona dolara uz budžet od 2,7 miliona dolara, što ga je činilo najskupljim ostvarenjem ovog studija u to vreme.[4][5]

Televizijska premijera filma 1956. godine na CBS-u ponovo je predstavila Čarobnjaka iz Oza javnosti. Prema američkoj Kongresnoj biblioteci, ovo je najgledaniji film u istoriji filma.[6][7] Godine 1989. odabrala ga je kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Država zbog „kulturološkog, istorijskog ili estetskog značaja”.[8][9] Našao se na drugom mestu na inauguracionoj listi 100 najboljih filmova svih vremena časopisa Variety, objavljenoj 2022. godine.[10] Bio je među prvih deset ostvarenja na listi „50 filmova koje morate pogledati do 14. godine” Britanskog filmskog instituta i nalazi se na ažuriranoj listi „50 filmova koje morate pogledati do 15. godine” iz maja 2020. godine.[11] Čarobnjak iz Oza je postao izvor mnogih citata i referenci u savremenoj popularnoj kulturi. Film se često nalazi na listama najboljih filmova svih vremena i komercijalno je najuspešnija adaptacija Baumovog dela.[6][12]

Radnja uredi

 
Doroti Gejl i Toto

Mlada Doroti Gejl živi na farmi u Kanzasu sa svojim stricom Henrijem i tetkom Em tokom Velike depresije. Kada Dorotin kern terijer Toto ugrize bogatu Almiru Galč, ova dobija nalog šerifa kojim je ovlašćuje da zapleni i eutanazira psa. Toto beži i vraća se Doroti, koja napušta farmu da bi ga zaštitila. Profesor Marvel, prorok šarlatan, kaže Doroti da se vrati kući jer je tetki Em slomila srce, i ona kreće baš kada tornado počne da se približava farmi. U nemogućnosti da uđe u zaključano sklonište od oluje, Doroti se skriva u seoskoj kući i pada u nesvest dok tornado podiže kuću i baca je u nepoznatu zemlju.

Doroti se budi i dočekuje je dobra veštica po imenu Glinda, koja lebdi u ružičastom mehuru i objašnjava da se nalazi u Mančkinlendu u zemlji Oz, i da Mančkini slave jer je kuća sletela na Zlu Vešticu Istoka. Njena sestra, Zla Veštica Zapada, pojavljuje se u oblačiću dima; pre nego što je uspela da zgrabi cipelice boje rubina svoje pokojne sestre, Glinda ih magično prenosi na Dorotina stopala i kaže joj da ih zadrži, pošto su moćne. Pošto Zla Veštica nema moć u Mančkinlendu, odlazi u još jednom oblaku dima, ali ne pre nego što kaže Doroti: „Uhvatiću te, lepotice moja, i tvog malog psa takođe!” Glinda usmerava Doroti da prati put od žute cigle koji vodi do Smaragdnog Grada, doma čarobnjaka iz Oza, jer bi on mogao znati kako da joj pomogne da se vrati kući.

Usput, Doroti upoznaje Strašilo, koje želi mozak; Limenog, koji želi srce; i Plašljivog Lava, kome nedostaje hrabrost. Grupa stiže do Smaragdnog Grada, uprkos naporima Zle Veštice. Doroti je u početku uskraćena audijencija kod Čarobnjaka od strane njegovog vratara, ali vratar popušta nakon što je čuo da ih je poslala Glinda, a njih četvoro su odvedeni u Čarobnjakove odaje. Čarobnjak se pojavljuje kao džinovska sablasna glava i govori im da će ispuniti njihove želje ako mu donesu metlu Zle Veštice.

Tokom njihove potrage, Doroti i Tota zarobljavaju leteći majmuni i odvode ih Zloj Veštici, ali cipelice boje rubina ih štite, a Toto uspeva da pobegne, vodeći Strašilo, Limenog i Plašljivog Lava u zamak. Oni oslobađaju Doroti, ali ih Veštica i njeni čuvari progone. Veštica ih satera u ćošak, tom prilikom paleći Strašilo, ali kada Doroti baci kofu vode na Strašilo, Veštica je nehotice poprskana, zbog čega počinje da se topi.

Veštičini čuvari sa zahvalnošću daju Doroti njenu metlu, a njih četvoro se vraćaju Čarobnjaku, ali on im govori da se vrate sutra. Kada Toto povuče zavesu, otkriva se da je „Čarobnjak” običan čovek koji upravlja mašinerijom koja projektuje sablasnu sliku njegovog lica. Četvoro putnika se suočavaju sa Čarobnjakom, koji insistira na tome da je dobar čovek u duši, ali priznaje da je varalica. Zatim „ispunjuje” želje trojice Dorotinih prijatelja tako što im daje simboličnosti koji simbolizuju da su uvek imali kvalitete koje su tražili.

Čarobnjak otkriva da je on, kao i Doroti, iz Kanzasa i da je slučajno stigao u Oz balonom. Zatim nudi da odvede Doroti nazad u Kanzas sa sobom svojim balonom, ali nakon što Toto skoči i Doroti krene za njim, balon slučajno poleti samo sa Čarobnjakom. Glinda se ponovo pojavljuje u svom mehuru i govori Doroti da je uvek imala moć da se vrati u Kanzas koristeći cipelice boje rubina, ali je to morala da otkrije sama. Nakon što se u suzama oprosti od svojih prijatelja, Doroti prati Glindina uputstva tako što tri puta lupka petama i ponavi reči: „Nigde nije kao kod kuće”. Prebačena je nazad u Kanzas, gde se budi u svom krevetu. O njoj se brinu tetka, stric i farmeri. Profesor Marvel svraća dok Doroti opisuje Oz, govoreći farmerima i profesoru da su i oni bili tamo. Dok Doroti grli Tota, ona sa zahvalnošću uzvikuje: „Nigde nije kao kod kuće!”[13]

Uloge uredi

 
S leva na desno: Plašljivi Lav, Doroti, Strašilo i Limeni
Glumac Uloga
Džudi Garland Doroti Gejl
Frenk Morgan Profesor Marvel / Čarobnjak iz Oza / vratar / kočijaš / čuvar Čarobnjakovih vrata
Rej Boldžer „Hank” / Strašilo
Džek Hejli „Hikori” / Limeni
Bert Lar „Zik” / Plašljivi Lav
Bili Berk Glinda
Margaret Hamilton gospođica Galč / Zla Veštica Zapada

Nagrade i nominacije uredi

Nagrada Oskar uredi

Nagrada[3] Nominovani[3]
Najbolja originalna muzika Herbert Stothart
Najbolja originalna pesma Over the Rainbow
Muzika: Harold Arlen
Tekst: Jip Harburg
Nominacije[3] Nominovani[3]
Najbolji film Metro-Goldwyn-Mayer
Najbolja scenografija Sedrik Gibons
Vilijam A. Horning
Najbolji vizuelni efekti Albert Arnold Gilespi
Daglas Širer

Zanimljivosti uredi

 
Doroti u Mančkinlendu
  • Neke scene sa Zlom Vešticom Zapada su izbrisane zbog tvrdnji da je glumica Margaret Hamilton bila „suviše zastrašujuća za publiku”.
  • Konji u palati Smaragdnog grada su bili obojeni želeom − scena u kojoj defiluju je morala da bude snimljena „iz prve” jer su se konji lizali.
  • Prilikom snimanja scene u kojoj Zla Veštica Zapada napušta Mančkinlend, dim se pojavio prerano, pa su pokušali ponovo da je snime. Pri drugom pokušaju plašt Margaret Hamilton se zapalio, a njena zelena šminka, u kojoj je bilo bakra, toliko zagrejala da je dobila opekotine trećeg stepena.
  • Pesma „Over the Rainbow” je zamalo bila isečena iz filma jer je bila predugačka.
  • U sceni na polju maka, u kojem Doroti zaspi, sneg je bio napravljen od azbesta, iako se u to vreme već nekoliko godina znalo da je opasan po zdravlje.
  • Kada je Džudi Garland snimala scenu u kojoj treba da ošamari Lava, toliko se smejala da ju je reditelj Viktor Fleming odveo u stranu i lupio šamar. Posle ovoga je snimila scenu iz prve, a on je otkrio da se kajao što je to uradio. Kada je Džudi to čula, prišla je i poljubila ga.[14]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ The Eddie Mannix Ledger, Los Angeles: Margaret Herrick Library, Center for Motion Picture Study .
  2. ^ „The Wizard of Oz (1939)”. Box Office Mojo. Arhivirano iz originala 25. 10. 2019. g. Pristupljeno 25. 10. 2019. 
  3. ^ a b v g d 1001 film koji moraš da vidiš pre nego što umreš. Beograd. 2008. str. 148. 
  4. ^ Nugent, Frank S. (18. 8. 1939). „The Screen in Review; 'The Wizard of Oz,' Produced by the Wizards of Hollywood, Works Its Magic on the Capitol's Screen – March of Time Features New York at the Music Hall at the Palace”. Pristupljeno 15. 8. 2014. 
  5. ^ King, Susan (11. 3. 2013). „How did 'Wizard of Oz' fare on its 1939 release?”. Los Angeles Times. Arhivirano iz originala 14. 11. 2020. g. Pristupljeno 24. 4. 2015. 
  6. ^ a b Fricke, John (1989). The Wizard of Oz: The Official 50th Anniversary Pictorial History. New York: Warner Books. ISBN 978-0-446-51446-0. 
  7. ^ „To See The Wizard Oz on Stage and Film”. Library of Congress. 15. 12. 2010. Arhivirano iz originala 29. 9. 2018. g. Pristupljeno 16. 4. 2011. 
  8. ^ „Complete National Recording Registry Listing – National Recording Preservation Board – Library of Congress”. Library of Congress. Arhivirano iz originala 7. 1. 2017. g. Pristupljeno 18. 3. 2018. 
  9. ^ „Film Registry Picks First 25 Movies”. Los Angeles Times. Washington, D.C. 19. 9. 1989. Arhivirano iz originala 5. 5. 2020. g. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  10. ^ Nicholson, Peter Debruge,Owen Gleiberman,Lisa Kennedy,Jessica Kiang,Tomris Laffly,Guy Lodge,Amy; Debruge, Peter; Gleiberman, Owen; Kennedy, Lisa; Kiang, Jessica; Laffly, Tomris; Lodge, Guy; Nicholson, Amy (21. 12. 2022). „The 100 Greatest Movies of All Time”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 23. 12. 2022. 
  11. ^ „50 films to see by age 15”. British Film Institute. 6. 5. 2020. Arhivirano iz originala 28. 5. 2020. g. Pristupljeno 1. 6. 2020. 
  12. ^ „AFI's 100 Years...100 Movies”. www.afi.com. Arhivirano iz originala 15. 5. 2016. g. Pristupljeno 9. 8. 2017. 
  13. ^ „The Wizard of Oz”. Filmske recenzije. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  14. ^ „Sve tajne filma „Čarobnjak iz Oza“ za koje niste znali”. DDL. Pristupljeno 30. 1. 2020. 

Spoljašnje veze uredi