Šešir je odevni predmet koji se stavlja na glavu.[1] Izrađuje se od različitih materijala, različitih dezena i oblika. Sastoji se od "glave" u obliku kupole sa užim ili širim zavrnutim krilima koja predstavljaju obod. Izrađuje se od biljnih vlakana, slame, dabrove ili zečije dlake, svile, vune, kože, platna, baršuna, a u novije vreme i od sintetike. Može imati rupice za ventilaciju, kako se kosa i koža glave ne bi uparila. Koristi se još iz vremena praistorije, najviše kao zaštita od vrućine i kiše pri radu na otvorenom prostoru, ali ima i estetsku ili higijensku ulogu. U prošlosti vrsta šešira je značila pripadnost određenoj društvenoj klasi. Takođe, u pojedinim vojskama šešir je označavao pripadnost određenom činu i jedinici.

Odri Hepbern u filmu Donučak kod Tifanija iz 1961.

U prošlosti su šeširi bili pokazatelj društvenog statusa.[2] U vojsci, šeširi mogu označavati nacionalnost, granu službe, čin ili puk.[3] Policija obično nosi prepoznatljive šešire kao što su šapke ili šeširi sa obodom, poput onih koje nosi Kraljevska kanadska konjička policija. Neki šeširi imaju zaštitnu funkciju. Na primer, zaštitna šlem štiti glavu građevinskih radnika od povreda predmetima koji padaju, kaciga britanske policije čuva glavu milicionera, šešir za sunce zaklanja lice i ramena od sunca, kaubojski šešir štiti od sunca i kiše, i ušanka krznena kapa sa preklopnim naušnicama održava toplotu glave i ušiju. Neki šeširi se nose u ceremonijalne svrhe, kao što je akademski pločasti šešir, koja se nosi (ili nosi) tokom ceremonije diplomiranja na univerzitetu. Neke šešire nose pripadnici određene profesije, kao što je kuvarske kape koji nose kuvari, ili mitre koje nose hrišćanski biskupi. Pristalice određenih religija redovno nose šešire, kao što su turban koji nose Siki, ili crkveni šešir koji hrišćanke nose kao pokrivalo za glavu tokom molitve i bogosluženja.[4]

Istorija uredi

 
Venera od Vilendorfa od pre 27.000 do 30.000 godina može predstavljati ženu koja nosi tkani šešir.

Iako nema mnogo zvaničnih zapisa o šeširima pre 3.000 godina pre nove ere, oni su verovatno bili uobičajeni pre toga. Figura Venere iz Vilendorfa stara 27.000 do 30.000 godina može da prikazuje ženu koja nosi tkani šešir.[5] Jedan od najranijih poznatih potvrđenih šešira nosio je čovek iz bronzanog doba (nadimak Oci) čije je telo (uključujući njegov šešir) pronađeno smrznuto u planini između Austrije i Italije, gde je bio od oko 3250. godine pre nove ere. Pronađen je kako nosi kapu od medveđe kože sa kaišem za bradu, napravljenu od nekoliko koža spojenih zajedno, što je u suštini podsećalo na rusku krznenu kapu bez preklopa.[6][7][8]

Kao i Oci, Tolundski čovek je sačuvan do današnjih dana sa šeširom na sebi, verovatno umro oko 400. godine pre nove ere u danskoj močvari, koja ga je mumificirala. Nosio je šiljastu kapu od ovčije kože i vune, zakopčanu ispod brade remenom od kože.[9]

Sveti Kliment, svetac zaštitnik filcnih šeširdžija, navodno je otkrio filc kada je napunio sandale lanenim vlaknima da bi zaštitio svoja stopala, oko 800. godine.[10]

U srednjem veku šeširi su bili marker društvenog statusa i služili su za izdvajanje određenih grupa. Četvrti sabor na Lateranu 1215. zahtevao je da se svi Jevreji identifikuju noseći judenhat („jevrejski šešir“), označavajući ih kao mete antisemitizma.[11] Šeširi su obično bili žuti i bili su ili šiljasti ili četvrtasti.[12]

 
Slika Karla Vernea iz 1796. koja prikazuje dve dekadentne francuske „osobe“ kako se pozdravljaju, jedna sa nečim što izgleda kao cilindar, što je možda njegovo prvo zabeleženo pojavljivanje.

U srednjem veku, šeširi za žene su se kretali od jednostavnih šalova do složenih henina,[13] i označavali su društveni status. Strukturirani šeširi za žene slični onima kod muških dvorjana počeli su da se nose krajem 16. veka.[14] Izraz „miliner“ potiče iz italijanskog grada Milana, gde su se u 18. veku izrađivali najkvalitetniji šeširi. Izrada šešira je tradicionalno bila žensko zanimanje, pri čemu je su te radnice ne samo pravile šešire i bonete, već je birala i čipku, ukrase i dodatke za kompletiranje odeće.[15]

Tradicija nošenja šešira na konjskim trkama započela je u Kraljevskom Askotu u Britaniji, koji održava strogi kodeks oblačenja. Svi gosti u Kraljevskom ograđenom prostoru moraju da nose šešire.[16] Ova tradicija je usvojena na drugim konjičkim trkama, kao što je derbi u Kentakiju u Sjedinjenim Državama.[17]

Ekstravagantni šeširi bili su popularni tokom 1980-ih, a početkom 21. veka vratili su se raskošni šeširi, sa novim talasom takmičarskih mladih milinera koji su dizajnirali kreacije koje uključuju kape sa turbanom, šešire od filca sa efektom trompe-l'œil i visoke pokrivače za glavu napravljene od ljudske kose. Neke nove kolekcije šešira su opisane kao „nosiva skulptura”. Mnoge pop zvezde, među njima i Lejdi Gaga, naručile su šešire kao reklamne trikove.[18]

 
Prodavnica šešira iz 1900. godine u Muzeju na otvorenom Rošajder Hof.

Poznati šeširari uredi

Jedan od najpoznatijih londonskih šeširdžijskih firmi je Džejms Lok & Ko. iz St Džejms ulice.[19] Prodavnica tvrdi da je najstarija radnja šešira na svetu.[20] Još jedna je bio Šarp & Dejvis iz 6 Fiš Strit Hila..[21] U kasnom 20. veku, muzeji su priznavali Dejvidu Šilingu iz Londona da je ponovno izumeo šešire širom sveta. Poznati belgijski dizajneri šešira su Elvis Pompilio i Fabien Delvign (kraljevski nalog za imenovanje), čije šešire su nosili evropski članovi kraljevske porodice.[22] Filip Trejsi OBE je irski modista čije su šešire naručili vrhunski dizajneri[23] i nosili ih na kraljevskim venčanjima.[24] U Severnoj Americi, poznati proizvođač kaubojskih šešira Stetson napravio je pokrivala za glavu za Kraljevsku kanadsku konjičku policiju i Teksaške rendžere.[25] Džon Kavanag je bio jedan od istaknutih američkih šeširdžija.[26] Italijanski proizvođač šešira Borsalino pokrio je glave holivudskih zvezda i svetskih bogatih i slavnih.[27]

Zbirke uredi

Kolekcija Filipi je kolekcija religioznih pokrivala za glavu koju je sastavio nemački preduzetnik Diter Filipi, koja se nalazi u Kirkelu.[28] Kolekcija sadrži preko 500 šešira,[29] i trenutno je najveća svetska kolekcija svešteničkih, crkvenih i verskih pokrivala za glavu.[30]

Vrste šešira uredi

 
Bane Krstić (Garavi sokak) sa šeširom

Postoje različite vrste šešira:

Veličina uredi

Veličine šešira se određuju merenjem obima glave osobe oko 1 cm (25 in) iznad ušiju. U zavisnosti od proizvođača mogu se koristiti inči ili centimetri. Šeširi od filca se mogu rastegnuti za prilagođeno pristajanje. Neki šeširi, poput tvrdih šešira i bejzbol kapa, su podesivi. Jeftiniji šeširi dolaze u „standardnim veličinama“, kao što su mali, srednji, veliki, ekstra veliki: mapiranje izmerene veličine u različite „standardne veličine“ varira od proizvođača do proizvođača i od stila do stila, što se može videti proučavanjem različitih kataloga, kao što je Hamaher Šlemer.[31]

Veličina šešira
veličina Mladi S/M Mladi L/XL XXS XS S M L XL XXL XXXL
Uzrast (godine) 0 12 1 1 12 2
Obim u cm 34 43 47 48 49 50 51–52 53–54 55–56 57–58 59–60 61–62 63–64 65–66
Obim u inčima 13 38 17 18 12 18 34 19 14 19 34 20 18–​20 12 20 58–​21 14 21 58–22 22​12–22​78 23​14–23​58 24–24​38 24​34–25​14 25–26
UK veličina šešira 5 5​34 6–6​18 6​14–6​38 6​12–6​58 6​34–6​78 7–7​18 7​14–7​38 7​12–7​58 7​34–7​78 8–8​18
Us veličina šešira 5​78 6 6​18 6​14 6​38–6​12 6​58–6​34 6​78–7 7​18–7​14 7​38–7​12 7​58–7​34 7​78–8 8​18–8​14
Francuska veličina šešira 0 12 1 1​12 2–2​12 3–3​12 4–4​12 5–5​12 6–6​12 7–7​12 8–8​12 9–9​12

Treba imati na umu da je veličina američkog šešira merenje prečnika glave u inčima. Može se izračunati iz merenja obima u centimetrima deljenjem sa 8, jer je množenje 2,54 (broj centimetara po inču) sa π (množilac koji daje obim iz prečnika) skoro tačno 8.

Zanimljivosti uredi

Snimnjena su dva filma 1972. godine i 2012. godine pod nazivom Šešir profesora Vujića, po čuvenom profesoru čiji je zaštitni znak bio šešir od koga se nije odvajao. Takođe postoji nagrada Šešir Milivoja Živanovića, koja se dodeljuje na smotri najboljih amaterskih pozorišta Srbije u Požarevcu.

Reference uredi

  1. ^ Pauline Thomas (2007-09-08). „The Wearing of Hats Fashion History”. Fashion-era.com. Pristupljeno 2011-07-02. 
  2. ^ „The social meanings of hats”. University of Chicago Press. Pristupljeno 2011-07-02. 
  3. ^ „Insignia:The Way You Tell Who's Who in the Military”. United States Department of Defense. Arhivirano iz originala 2012-04-14. g. Pristupljeno 2011-07-02. 
  4. ^ „What are Church Hats?” (na jeziku: engleski). Southern Living. Arhivirano iz originala 14. 5. 2021. g. Pristupljeno 10. 5. 2022. „Church hats have been a key part of churchgoers’ Sunday best for years, and are still an important aspect of dress in some churches today. The practice of covering one’s head for church originally came from the Bible—1 Corinthians 11:15, to be precise. The simple head covering has been adapted and expanded to become a stylish part of Southern women’s churchgoing attire. At the turn of the century, many Southern ladies wore simple hats to church out of respect, reverence for the service, and continuity with passed-down traditions. The church hat tradition continues today, with hats—sometimes called crowns—in bright colors, bold patterns, and eye-catching styles at Sunday services across the South. 
  5. ^ „BBC News | SCI/TECH | World's oldest hat revealed”. news.bbc.co.uk. Pristupljeno 2018-09-25. 
  6. ^ Davis, Nicola (30. 8. 2016). „It becometh the iceman: clothing study reveals stylish secrets of leather-loving ancient”. The Guardian. Arhivirano iz originala 30. 8. 2016. g. Pristupljeno 30. 8. 2016. 
  7. ^ Romey, Kristin (18. 8. 2016). „Here's What the Iceman Was Wearing When He Died 5,300 Years Ago”. National Geographic. Arhivirano iz originala 19. 8. 2016. g. Pristupljeno 18. 8. 2016. 
  8. ^ O’Sullivan, Niall J.; Teasdale, Matthew D.; Mattiangeli, Valeria; Maixner, Frank; Pinhasi, Ron; Bradley, Daniel G.; Zink, Albert (18. 8. 2016). „A whole mitochondria analysis of the Tyrolean Iceman's leather provides insights into the animal sources of Copper Age clothing”. Scientific Reports (na jeziku: engleski). 6: 31279. Bibcode:2016NatSR...631279O. ISSN 2045-2322. PMC 4989873 . PMID 27537861. doi:10.1038/srep31279. 
  9. ^ „The Tollund Man – Appearance”. The Tollund Man – A face from prehistoric Denmark. 2004. Arhivirano iz originala 2011-07-19. g. Pristupljeno 2016-09-30. 
  10. ^ „History of Hats”. Hatsandcaps.co.uk. Pristupljeno 2011-07-02. 
  11. ^ Waldman, Katy (2013-10-17). „The history of the witch's hat”. Slate.com. Pristupljeno 2014-03-26. 
  12. ^ Johnston, Ruth A. (2011). All Things Medieval: An Encyclopedia of the Medieval World. ABC-CLIO. Pristupljeno 2014-03-26. 
  13. ^ Vibbert, Marie, Headdresses of the 14th and 15th Centuries, No. 133, SCA monograph series (August 2006)
  14. ^ „Hat history”. Hatsuk.com. Arhivirano iz originala 2000-09-14. g. Pristupljeno 2012-01-07. 
  15. ^ „History of Women's Hats”. Vintagefashionguild.org. Pristupljeno 2012-01-07. 
  16. ^ Lauren Turner (2012-06-21). „New dress code a hit at Ascots' Ladies Day” . Independent.co.uk. Arhivirano iz originala 2022-05-09. g. Pristupljeno 2013-08-29. 
  17. ^ „Hats in History: The Kentucky Derby”. Hats-plus.com. 2012-04-28. Arhivirano iz originala 19. 08. 2013. g. Pristupljeno 2013-08-29. 
  18. ^ „Millinery Madness: Hat Makers With Attitude”. The New York Times. Arhivirano iz originala 2017-06-30. g. Pristupljeno 2017-02-27. 
  19. ^ See Whitbourn, F.: 'Mr Lock of St James's St Heinemann, 1971.
  20. ^ „Centuries of hats”. The New York Times. Arhivirano iz originala 2017-12-28. g. Pristupljeno 2017-02-27. 
  21. ^ For an account of the Sharp family's hat-making business, see Knapman, D. – 'Conversation Sharp – The Biography of a London Gentleman, Richard Sharp (1759–1835), in Letters, Prose and Verse'. [Private Publication, 2004]. British Library.
  22. ^ „Brussels life”. Brusselslife.be. Pristupljeno 2013-04-15. 
  23. ^ „Philip Treacy 'Hatforms' at IMMA Thursday”. Raidió Teilifís Éireann. 5. 4. 2001. Arhivirano iz originala 17. 8. 2012. g. Pristupljeno 11. 12. 2010. 
  24. ^ Philip Treacy: King of Royal wedding hats Arhivirano 2011-08-31 na sajtu Wayback Machine Irish Independent, 2011-04-29
  25. ^ Snyder, Jeffrey B. (1997). Stetson Hats and the John B. Stetson Company 1865–1970. Atglen: Schiffer. str. 57. ISBN 0-7643-0211-6. 
  26. ^ „Cavanagh Hats”. Bernard Hats (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-06. 
  27. ^ Hats and Headwear around the World: A Cultural Encyclopedia, Beverly Chico, ABC-CLIO, 03.10.2013, p. 155.
  28. ^ „Neue Zürcher Zeitung FOLIO”. Nzzfolio.ch. 2011-02-08. Pristupljeno 2012-01-07. 
  29. ^ Smoltczyk, Alexander (4. 12. 2009). „Der Spiegel”. Spiegel.de. Pristupljeno 2012-01-07. 
  30. ^ „Philippi Collection”. Philippi-collection.blogspot.com. 2011-11-23. Pristupljeno 2012-01-07. 
  31. ^ „Helmet sizes”. Enduroworld.com.au. Arhivirano iz originala 25. 3. 2012. g. 

Spoljašnje veze uredi

  •   Mediji vezani za članak Šešir na Vikimedijinoj ostavi