Štikada je naseljeno mjesto u južnoj Lici. Pripada opštini Lovinac, u Ličko-senjskoj županiji, Republika Hrvatska.

Štikada
Srpska pravoslavna crkva Sv. apostola Petra i Pavla, uništena u Drugom svjetskom ratu
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
OpštinaLovinac
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Rast 216
Geografske karakteristike
Koordinate44° 19′ 06″ S; 15° 47′ 15″ I / 44.31843081313541° S; 15.78756426287514° I / 44.31843081313541; 15.78756426287514
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina558 m
Štikada na karti Hrvatske
Štikada
Štikada
Štikada na karti Hrvatske
Štikada na karti Ličko-senjske županije
Štikada
Štikada
Štikada na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53244 Lovinac
Pozivni broj+385 53
Veb-sajtwww.lovinac.hr

Geografija uredi

Istočno od Štikade nalazi se Gračac, na zapadu se graniči sa naseljem Ričice, a na jugu se nalazi Jezero Štikada i Velebit. Kroz naselje prolazi Lička pruga. Štikada je od Lovinca udaljena 15 km, a od Gračaca 5 km.

Jezero Štikada je akumulaciono jezero. Površina jezera je približno 300 hektara, a jezero je nasipom odvojeno na tri dijela. Jezero se puni vodama rijeke Ričice, Otuče i Opsenice.[1]

Istorija uredi

U Drugom svjetskom ratu desio se zločin u Štikadi od strane katoličkog sveštenstva i ustaša. Župnik iz Gračaca Morber je u Štikadi skupio srpski narod na Štikadskim barama da ih prevede u katoličku vjeru. Umjesto da to učini, on ih je sa ustašama sve pobio, puškama, sjekirama, maljevima.[2]

Štikada se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazila u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Gračac.

Duhovni život uredi

U Štikadi je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve i to treće platežne klase. Ta parohija je osnovana 1892. godine, tako što je dotadašnja "eksp. kapelanija" prerasla u nju.[3] Poslat je 1891. godine za ekspon. kapelana M. Šumonja. Dozvoljeno je 1893. godine da se tu formira i samostalna crkvena opština. Administrator te parohije bio je 1896. godine pop Nikola Majstorović.

Parohija Štikada pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[4] U Štikadi je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Sv. apostola Petra i Pavla, sagrađen 1905. godine, a srušen u Drugom svjetskom ratu. Administrativni odbor eparhije odobrio je još 23. februara 1894. godine da mesna crkvena opština može da gradi novu crkvu uz parohijski stan, kod ceste.[5]

Postojao je i srpski pravoslavni hram Sv. Arhangela, po predanju još iz grčkog doba, a srušen takođe u Drugom svjetskom ratu. Tu je 1845. godine služio pop Milutin Tesla, otac naučnika Nikole.[6] Parohiju sačinjavaju: Kosa, Ponor, Krivokuća, Čiče, Jakšići i Duboki Do.[4]

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 1991, naselje Štikada je imalo 545 stanovnika, među kojima je bilo 475 Srba, 41 Hrvat i 19 Jugoslovena. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štikada je imala 175 stanovnika.[7] Prema popisu iz 2011. godine, Štikada je imala 216 stanovnika.[8]

Nacionalnost[9] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 475 388 437 481
Hrvati 41 52 78 120
Jugosloveni 19 63 31
Muslimani 2 1
Slovenci 1
ostali i nepoznato 8 8 8
Ukupno 545 513 554 601
Demografija[9]
Godina Stanovnika
1961. 601
1971. 554
1981. 513
1991. 545
2001. 175
2011. 216

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Štikada je imalo 545 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
475 87,15%
Hrvati
  
41 7,52%
Jugosloveni
  
19 3,48%
Muslimani
  
2 0,36%
Slovenci
  
2 0,36%
Slovaci
  
1 0,18%
Crnogorci
  
1 0,18%
neopredeljeni
  
4 0,73%
ukupno: 545

Poznate ličnosti uredi

Reference uredi

  1. ^ Zabok-ribolov: Jezera[mrtva veza], Pristupljeno 14. 4. 2013.
  2. ^ „Pod tuđim krstom: Puškom čistiti veru!”. Večernje Novosti. 29. 8. 2013. Pristupljeno 31. 8. 2013. 
  3. ^ "Srpski sion", Karlovci 1892. godine
  4. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo ličko: Parohija Štikada”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 28. 8. 2012. 
  5. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894. godine
  6. ^ "Pravda", Beograd 1934. godine
  7. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 14. 4. 2013.
  8. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 14. 4. 2013. 
  9. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi