Šljivovica (Čajetina)

Šljivovica je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 472 stanovnika.

Šljivovica
Crkva u Šljivovici
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaČajetina
Stanovništvo
 — 2011.Pad 472
Geografske karakteristike
Koordinate43° 48′ 41″ S; 19° 39′ 15″ I / 43.8114° S; 19.6542° I / 43.8114; 19.6542
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina803 m
Šljivovica na karti Srbije
Šljivovica
Šljivovica
Šljivovica na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj31244
Pozivni broj031
Registarska oznakaUE

Geografija uredi

Šljivovica nije mnogo brdovita. U sredini sela je Gradina, na severnoj brdo Miloševac. Dosta je krševita. Kroz selo teče Rjeka, koja se produžuje kroz Branešce pod imenom Sušica. Glavni su izvori: Pantelića Izvor, Studenac, Vodica, Šarčeva Voda, Petaševa Voda, Božića Izvor, I??batski Izvor, Bondžulića Voda, Đerovac. Zemljište se naziva: Pantelića Brdo, Poljet, Lug, Stubo, Lujovina, Zatrnje, Dolovi, Jasen, Stanište, Keserovina, Lokva, Rajčevina, Pećine, Lukovište, Šobotovina i Košarišta. Šljivovica se ovako prozvala zato što su se u njoj prvo počele saditi šljive.

Ovde se nalaze Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Šljivovici i Galerija Miladina Lekića.

Ovde se održavaju Šljivovački sajam domaće rakije. Ovde je živeo Nikola Nikolić (zemljoradnik), nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

Demografija uredi

U naselju Šljivovica živi 489 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (45,4 kod muškaraca i 47,1 kod žena). U naselju ima 209 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,74.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Najstarije su porodice: Bondžulići, begali u Otanj kod Požege zbog Turaka, pa su neki tamo i ostali (sl. Đurđev-dan), Kostadinovići, ima ih u Branešcima (sl. Đurđev-dan) i Milosavljevići (Stojanovići i Lučići), slava Jovan-dan. Pre 400 godina doseljeni su: Šućuri iz Pive od Dobrilovića (od kojih su i Piščevići u Semegnjevu), a pre 300 godina Jaćimovići (Pantelići, Marjanovići i Tomonjići) iz Hercegovine (sl. Stevan-dan). U 18. Veku doseljeni su: Kovačevići sa Glasinca (sl. Vračeve), Škodrići iz Pive (sl. Đurđic) i Milojevići (Stanići) od Pljevalja (sl. Đurđev-dan). U 19. Veku doseljeni su: Kaljevići iz Babina gde ih ima još (sl. Tomin-dan), Zorzići iz Kremana od Jankovića (sl. Đurđev-dan), Lukovići iz Štrbaca (sl. Đurđev-dan), Delići (Kulaši i Božići) iz Semegnjeva od Kostića, Lekići iz Kučina (sl. Nikolj-dan), Kovačevići (Mandići) takođe. Tomići od Pribojske Banje (sl. Nikolj-dan), Šobotovići iz Mokre Gore od Perišića (slave Jovan-dan), Radeljići (Vasovići) iz Radojne (sl. Mitrov-dan), Brkovići iz Čelica (sl. Aranđelov-dan), Babići iz Macuta (sl. Savine Verige), Šukilovići iz Vardišta (sl. Đurđev-dan), Tijanići (Erići) iz Morače (sl. Jovan-dan i ima ih u Krivoj Reci). Petrovići iz Bjeliša kod Priboj-Banje (sl. Jovan-dan) i Gukići iz Krive Rjeke, a od pre 130-150 godina Nikolići iz Zabučja više Užica (sl. Stevan-dan), Radovanovići od Pribojske Banje i Bakići iz Jablanice.


Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 851
1953. 925
1961. 892
1971. 708
1981. 537
1991. 645 645
2002. 573 586
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
563 98,25%
Slovenci
  
1 0,17%
Rusi
  
1 0,17%
nepoznato
  
8 1,39%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi