Ҁ (ćiriličko)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Ćiriličko slovo Ҁ ҁ | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | |||||||
Veliko: U+0480 | |||||||
Malo: U+0481 | |||||||
Slova slovenskih jezika | |||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
Ь | Э | Ю | Я | ||||
Slova neslovenskih jezika | |||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
Ӏ | |||||||
Istorijska slova | |||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | |||||||
Sva slova ćirilice |
Ҁ ҁ (Ҁ ҁ; kurziv: Ҁ ҁ) je arhaični slovni broj ćiriličnog pisma. Zove se kopa. Njegov oblik (i savremeni naziv) potiče od grčkog slova Koppa (Ϙ ϙ).[1]
Kopa je korišćena kao numerički znak za broj u najstarijim ćiriličnim rukopisima, predstavljajući vrednost 90 (baš kao što je to činio njen grčki predak). Relativno rano je zamenjeno ćiriličnim slovom Če (Č č), koje je sličnog izgleda i prvobitno nije imalo brojčanu vrednost. Izolovani primeri Č koji se koristi kao broj nalaze se u istočnoslovenskim i južnoslovenskim oblastima već u XI veku, iako je kopa nastavila da se redovno koristi u XVI veku. U nekim varijantama zapadne ćirilice, međutim, kopa je zadržana, a Č je korišćen sa vrednošću 60, zamenjujući ćirilično slovo ksi (Ѯ ѯ)
Ćirilična kopa nikada nije imala fonetsku vrednost i nikada nije korišćena kao pismo ni u jednom nacionalnom jeziku koristeći ćirilicu. Međutim, pojedini savremeni udžbenici i rečnici staroslovenskog jezika ubacuju ovaj znak među ostala slova rane ćirilice, ili između P i R (da bi se reprodukovao grčki alfabetski red) ili na samom kraju liste.
Računarski kodovi uredi
Znak | Ҁ | ҁ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER KOPPA | CYRILLIC SMALL LETTER KOPPA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1152 | U+0480 | 1153 | U+0481 |
UTF-8 | 210 128 | D2 80 | 210 129 | D2 81 |
Numerička referenca znaka | Ҁ | Ҁ | ҁ | ҁ |
Reference uredi
- ^ Kempgen, Sebastian (2016-11-24). Slavic Alphabet Tables: Volume 3 - Odds and Ends (1530-1963) (na jeziku: ruski). University of Bamberg Press. str. 8. ISBN 978-3-86309-446-1.
Literatura uredi
- Staroslavяnskiй slovarь (po rukopisяm X—XI vekov), pod redakcieй R. M. Ceйtlin, R. Večerki i Э. Blagovoй, Moskva, “Russkiй яzыk”, 1994, ISBN 5-200-01113-2 (an Old Slavonic dictionary compiled by manuscripts of 10-11 c.).
- Lunt, Horace G. Old Church Slavonic grammar. Berlin, New York: Mouton de Gruyter, 2001 (7th ed.), ISBN 3-11-016284-9.