Spisak oblika vladavine
Oblici vladavine | |||||
---|---|---|---|---|---|
|
Spisak oblika vladavine -arhija je sufiks nastao od grčke reči αρχή a koristi se za vrste vlasti. Ovo je lista društvenih uređenja i političkih sistema, prema nekoliko tipova njihove organizacije.[1] Ovi sistemi se međusobno ne isključuju i često se njihove definicije preklapaju (npr. autokratija, despotizam, totalitarizam, monarhija i tiranija).[2]
- anarhija
- andrarhija
- ginarhija
- egzarhija
- eklezijarhija
- kriptarhija
- kritarhija
- matrijarhija
- miniarhija
- monarhija
- oligarhija
- panarhija
- pantarhija
- paparhija
- parsonarhija
- patrijarhija
- pedarhija
- plutarhija
- poliarhija
- teoarhija
- terarhija
- tetrarhija
- filarhija
Monarhija uredi
Monarhija (grč. Μοναρχία) (vladavina jednog) označava jedinstvenu vladavinu, ili u današnje vreme prikladnije oblik vladavine u kojoj je monarh suveren. Izvršna vlast je u osnovi koncentrisana u jednoj osobi na vrhu (do 19. veka monarh je vršio isključivu državnu vlast, np. monarhijski princip; danas to nije nužno centralizovan), bira se doživotno ili nasleđuje po tradicionalnim obredima. Monarh je na funkciji doživotno ili dok dobrovoljno ne abdicira, ali u nekim državama može biti i zakonski uklonjen sa funkcije ili primoran da abdicira.[3]
Varijante oblika vladavine monarhije uredi
Nasledna monarhija: Nasledna monarhija označava monarhiju u kojoj nasledstvo prestola preuzimaju potomci monarha. Izborna monarhija: Monarh se ne određuje sukcesijom, već izborima.
Mogući sistemi vlasti koji se javljaju u monarhijama (isključujući diktatorsko - autokratske sisteme) navedeni su u tabeli:
sistemi vlasti u monarhijama |
značenje |
---|---|
Apsolutna monarhija | Monarh poseduje neograničenu moć (vidi takođe tiranija / despotizam / diktatura). |
Ustavna monarhija | Vlast monarha je manje-više ograničena ustavom, on ne može apsolutno vladati. |
Parlamentarna monarhija | Demokratska monarhija, pošto monarh ima samo reprezentativne zadatke. |
Vlasnička monarhija | Podela naroda na više staleža nejednake moći i vlasničke posede, Feudalna aristokratija i jaka monarhija (np. Srednji vek, feudalizam) |
Republika uredi
Republika (lat. res publica— ’opšta stvar’ ili ’opšte dobro) prvenstveno se zalaže za opšte dobro ili za suverenitet naroda. Kao oblik vladavine usmeren ka opštem dobru, na nju se gleda kao na pandan monarhiji od Francuske revolucije; često prati demokratiju, ali ne mora (Rimska republika nije bila demokratska, na primer; parlamentarne monarhije su demokratske, ali ne i republike).[4]
Republika uredi
Varijante republičkog oblika vladavine uredi
(ne uvek međusobno se isključuju):
- Aristokratska republika: Korporativni državni oblik vladavine sa supremacijom plemstva (plemićka republika) takođe u okviru senata kao senatske aristokratije ili sa buržoasko - patricijskom prevlašću (gradska aristokratija) ili klerikalno - svešteničkom vlašću (sveštenička aristokratija). Radnička aristokratija i novčana aristokratija.
- Autonomna republika: je autonomni deo pokrajine ili republike, koja, međutim, po međunarodnom pravu pripada Federaciji, odnosno unija savezne republike. Posebno je autonomni oblik i savezni republički.
- Savezna republika: Savezna republika, federacija nekoliko delimično suverenih država članica.
- Islamska republika: Naziv za države koje se delimično upravljaju prema islamskim principima („Božja država“ zasnovana na Kuranu).
- Džamahirija: Direktna demokratska islamska republika „narodnih masa“. Izmislio ju je i prvi primenio Moamer el Gadafi u Libiji.
- Narodna republika: samoimenovanje, uglavnom za jednopartijske sisteme, u kojima komunistička partija vlada autokratski.
- Jednopartijska država: Diktatorska vladavina jedne partije, koja se često nalazi u socijalističkim ili fašističkim zemljama.
- Vojna diktatura: Vršenje vlasti kroz vojni sistem, (vidi i Vojna hunta).
- Kao i odgovarajući mešoviti oblici vladavine.
Mogući sistemi vlasti koji se javljaju u republikama (isključujući diktatorsko - autokratske sisteme) navedeni su u tabeli:
sistemi vlasti u republikama |
značenje |
---|---|
Parlamentarni sistem | Funkcije šefa države i vlade su odvojene, pri čemu vlada uvek zavisi od poverenja parlamenta. |
Predsjednički sistem (Predsjednik Republike) | Republika u kojoj je predsednik šef države i šef vlade i određuje se na (kvazi) neposrednim narodnim izborima. |
Polupredsjednički sistem | Politički sistem Francuske tokom pete republike, danas se takođe primenjuje na druge sisteme. Mešoviti tip parlamentarnog i predsedničkog sistema. |
Parlamentarna republika izvršne vlasti | Republika u kojoj je predsednik šef države i šef vlade, ali ga bira parlament i zavisi od njegovog poverenja. |
Sovjetska republika | Vladavina se sprovodi kroz savete koje direktno bira narod. |
Direktorski sistem | Republika u kojoj upravni odbor ima vlast. |
Vidi još uredi
Reference uredi
Mediji vezani za članak Spisak oblika vladavine na Vikimedijinoj ostavi