3. oktobar
датум
3. oktobar (3. 10) 276. je dan u godini po gregorijanskom kalendaru (277. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 89 dana.
Događaji uredi
oktobar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 2333. p. n. e. — Prema legendi utemeljena Kraljevina Koreja.
- 382 — Okončan Gotski rat sklapanjem sporazuma o savezu između rimskog cara Teodosija I i Gota.
- 1796 — Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem Crnogorci na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije, koji je poginuo u toj bici.
- 1824 — Skupština Meksika usvojila Ustav prema kom je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika.
- 1866 — Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat Italije i Austrije, Italiji pripali oblast Veneto i grad Venecija.
- 1906 — Na Radio-konferenciji u Berlinu SOS ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć, umesto do tada najčešće korišćenog CeKuDe (CQD). Konvencija stupila na snagu u julu 1908.
- 1929 — Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija podeljena na devet oblasti, banovina.
- 1932 — Irak posle isteka britanskog mandata stekao nezavisnost i postao član Lige naroda.
- 1938 — Patentiran postupak impulsne kodne modulacije PCM
- 1944 — Prva proleterska brigada oslobodila grad Ub u Zapadnoj Srbiji
- 1952 — Velika Britanija na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.
- 1968 — Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado. Po dolasku na vlast vojna hunta nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu.
- 1981 — Posle sedam meseci irski nacionalisti u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kog je umrlo 10 štrajkača.
- 1989 — U okružnom sudu u Prištini počelo suđenje Azemu Vlasiju i trinaestorici kosovskih Albanaca optuženih za kontrarevolucionarno delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku „Stari trg“.
- 1991 — Predsedništvo Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sednicama Predsedništva prisustvovali samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je nazvano „krnje Predsedništvo“.
- 1993 — U Mogadišu poginulo 21, a povređeno 82 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.
- 1995 — Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov povređen u atentatu eksplozijom automobila-bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik poginuli.
- 1997 — Japanski voz na magnetnim jastucima brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.
- 1999 —
- Osnovana grobarska navijačka grupa Južni Front.
- U atentatu na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula četiri člana Srpskog pokreta obnove, tada jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković koji je tom prilikom lakše povređen, optužio je tadašnju vlast za ubistva i atentat na njega.
- Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji nacionalistička Slobodarska partija Jerga Hajdera osvojila drugo mesto po broju poslanika u Parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju Vlade.
- 2001 — Senat SAD odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji s Vijetnamom, koji je Vijetnamu obezbedio normalan trgovinski status i odnose sa SAD.
- 2010 — Patrijarh srpski Irinej ustoličen u Pećkoj patrijaršiji.
Rođenja uredi
- 1791 — Sima Milutinović Sarajlija, srpski pesnik, preteča srpski romantičara i Njegošev učitelj. (prem. 1847)
- 1895 — Sergej Aleksandrovič Jesenjin, ruski pesnik. (prem. 1925)
- 1897 — Luj Aragon, francuski pisac. (prem. 1982)
- 1911 — Ljubiša Broćić, srpski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 1995)
- 1915 — Branko Krsmanović, revolucionar, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, narodni heroj Jugoslavije. (prem. 1941)
- 1938 — Tereza Kesovija, hrvatska pevačica.
- 1939 — Velibor Vasović, srpski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2002)
- 1940 — Nada Knežević, srpska džez pevačica. (prem. 2023)
- 1941 — Čabi Čeker, američki muzičar i plesač.
- 1954 — Stivi Rej Von, američki muzičar i muzički producent, najpoznatiji kao gitarista. (prem. 1990)
- 1955 — Željko Samardžić, srpski pevač.
- 1964 — Klajv Oven, engleski glumac.
- 1967 — Deni Vilnev, kanadski reditelj i scenarista.
- 1968 — Marija Luisa Kalje, kolumbijska biciklistkinja.
- 1969 — Gven Stefani, američka muzičarka i glumica.
- 1972 — Jovan Perišić, bosanskohercegovačko-srpski pevač.
- 1973 — Danijela Vranješ, srpska glumica.
- 1973 — Ljubomir Vranješ, švedski rukometaš i rukometni trener.
- 1973 — Nev Kembel, kanadska glumica.
- 1973 — Lina Hidi, engleska glumica.
- 1975 — Talib Kveli, američki hip hop muzičar.
- 1976 — Miloš Kruščić, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1976 — Šon Vilijam Skot, američki glumac.
- 1978 — Klaudio Pizaro, peruanski fudbaler.
- 1978 — Šenin Sosamon, američka glumica i muzičarka.
- 1980 — Ivan Turina, hrvatski fudbalski golman. (prem. 2013)
- 1981 — Zlatan Ibrahimović, švedski fudbaler.
- 1981 — Andreas Isakson, švedski fudbalski golman.
- 1983 — Tesa Tompson, američka glumica i muzičarka.
- 1984 — Ešli Simpson, američka muzičarka i glumica.
- 1988 — Alisija Vikander, švedska glumica.
- 1988 — Ejsep Roki, američki hip hop muzičar, muzički producent i glumac.
- 1983 — Fred, brazilski fudbaler.
- 1995 — Dragan Apić, srpski košarkaš.
Smrti uredi
- 1226 — Franjo Asiški, italijanski fratar, (rođ. 1182)
- 1796 — Mahmud-paša Bušatlija, skadarski paša.
- 1931 — Karl Nilsen, danski kompozitor. (rođ. 1865)
- 1999 — Akio Morita, japanski biznismen, tvorac Sonija. (rođ. 1921)
- 1976 — Viktorija Spivi, američka pevačica i tekstopisac. (rođ. 1906)
- 1977 — Velibor Gligorić, srpski književnik i pozorišni kritičar i istoričar književnosti. (rođ. 1899)[1]
- 1987 — Žan Anuj, francuski dramski pisac. (rođ. 1910)[2]
- 2004 — Dženet Li, američka glumica poznata po ulozi Hičkokovom filmu "Psiho" (rođ. 1927)
- 2018 — Leon M. Lederman, američki fizičar (rođ. 1922)
Vidi još uredi
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 214.
- ^ „ANUJ Žan”. snp.org.rs. Pristupljeno 19. 1. 2024.