Ibej (engl. eBay) je svetska aukcijska platforma na internetu. Osnovao ju je u septembru 1995. godine Pjer Omidijar u Kaliforniji (SAD).[1][2] Prvo ime je bilo Okšonveb. Prvobitna ideja osnivača bila je da stvori sajt na kome bi razmenjivao pez bombone, ali je Ibej kasnije evoluirao u najveću aukcijsku platformu na internetu.[3] Trenutno postoji 27 regionalnih Ibej stranica. U celoj istočnoj Evropi, Ibej ima samo u Poljskoj regionalnu stranicu.

eBay Inc.
TipJavna
SimbolNASDAQEBAY
NASDAQ-100 komponenta
S&P 500 komponenta
IndustrijaElektronska trgovina
OsnivačPjer Omidijar
SedišteSan Hoze, Kalifornija, SAD
37° 17′ 43″ S; 121° 55′ 34″ Z / 37.2952° S; 121.9260° Z / 37.2952; -121.9260
PodručjaŠirom Sveta
Ključni ljudi
UslugeOnlajn-kupovina
PrihodRast 10,8 milijardi dolara (2019)[1]
ZaradaRast 2,321 milijardi dolar (2019)[1]
Neto zaradaPad 1,792 milijardi dolara (2019)[1]
AktivaPad 18,174 milijardi dolara (2019)[1]
Akcijski kapitalPad 2,87 milijardi dolara (2019)[1]
Zaposlenih~13.300 (decembar 2019)[1]
PodružniceAuction Co., iBazar, GittiGidiyor, G-Market, Half.com, Qoo10.jp
Vebsajtwww.ebay.com
Pjer Omidijar
Sedište Ibeja u San Hozeu

Pored originalne iBejove prodaje aukcijskog stila, veb stranica se razvila i proširila tako da uključuje: trenutnu kupovinu „Kupi odmah“; kupovina prema Univerzalnom kodu proizvoda, ISBN, ili drugoj vrsti SKU broja (preko Half.com, koji je ugašen 2017. godine); i druge usluge. iBej je ranije nudio internetske transfere novca kao deo svojih usluga (putem PayPal,[4] koji je bio podružnica u potpunom vlasništvu iBeja od 2002. do 2015).[5]

Istorija uredi

1990-te uredi

Preduzeć AuctionWeb je osnovano u Kaliforniji 3. septembra 1995. godine pod rukovodsvom iransko-američkog programera Pjera Omidijara, rođenog u Francuskoj, kao deo veće lične stranice.[6] Jedan od prvih artikala koji se prodavao na AuctionWeb bio je neispravni laserski pokazivač za 14,83 dolara. Začuđen, Omidijar je kontaktirao pobedničkog ponuđivača da ga pita da li razume da je laserski pokazivač pokvaren; kupac je objasnio: „Ja sam kolekcionar pokvarenih laserskih pokazivača.”[7][8] To je ubrzo postala prva onlajn aukcijska lokacija koja je omogućala transakcije između ljudi, a popularnost joj je brzo rasla.[9]

Navodno, iBej je bio samo hobi za Omidijara sve dok mu pružalac internet usluga nije skrenuo pažnju da će morati da pređe na poslovni račun zbog velikog prometa na veb lokaciji. Mesečno povećanje cene sa 30 na 250 dolara navelo ga je da počne da naplaćuje korisničke usluge iBeja, čemu se korisnici nisu protivili. Kris Agarpao je bio prvi dodatni zaposlenik iBeja u obradi plaćanja putem čekova.[10]

Džefri Skol je zaposlen kao prvi novi predsednik kompanije početkom 1996. U novembru 1996. platforma za e-trgovinu sklopila je svoj prvi ugovor o licenciranju sa trećom stranom, sa kompanijom zvanom Electronic Travel Auction, da upotrebu SmartMarket tehnologije za prodaju avionskih karti i drugih putnih proizvoda. Rast je bio fenomenalan: od 250.000 aukcija tokom cele 1996. do 200.000 samo u januaru 1997.[11][6]

Kompanija je zvanično promenila naziv svoje servisa iz AuctionWeb u iBej u septembru 1997. godine, po Echo Bay Technology Group, Omidijarovoj konsultantskoj firmi. Naziv domena echobay.com već je preuzela kompanija za iskopavanje zlata,[12] pa ga je Omidijar skratio na eBay.com.[13] Godine 1997. kompanija je dobila 6,7 miliona dolara finansiranja od kompanije za preduzetnički kapital Benchmark Capital.[14]

Često ponavljanu priču da je iBej osnovan kako bi pomogao Omidijarovoj verenici da trguje dozatorima za slatkiše Pez, izradila je 1997. menadžerka za odnose s javnošću Meri Lou Song kako bi medijima dala priču od ljudskog interesa privlačniju od Omidijarove originalne vizije „savršenog tržišta”.[15][6] Mit o dozatoru za Pez izazvao je ogroman publicitet i doveo do eksplozivnog ranog rasta među kolekcionarima igračaka.

Lider u kategoriji igračaka brzo je postao Bini Bejbis proizvođača Taj, Ink, igračke koju je najteže naći u prodavnicama. Dok su međunarodni kolekcionari pokušavali da upotpune svoje Bini Bejbi kolekcije, Taj je postavio svoju prvu veb lokaciju tipa od biznisa do potrošača, mrežno mesto za trgovanje na sekundarnom tržištu na kome su ljudi mogli da trguju svojim Bini Bejbi igračkama. Međutim, taj sajt je bio pretrpan listama koje se nisu mogle sortirati, čime je stvorena hitna potreba za efikasnijim sistemom za online trgovanje.[16][17] Bini Bejbis je brzo postao dominantan proizvod na iBeju, čineći 10% svih oglasa 1997. godine, jer su kolekcionari preferirali iBejovo lako upotrebivo korisničko sučelje u potrazi za specifičnim Bini Bejbi modelima.

Meg Vitman je upravni odbor zaposlio kao predsednika i izvršnog direktora iBeja u martu 1998. U to vreme, kompanija je imala 30 zaposlenih,[18] pola miliona korisnika i prihod od 4,7 miliona dolara u Sjedinjenim Državama.[19]

Dana 21. septembra 1998. iBej je postao javno preduzeće.[20] U odeljku o faktorima rizika godišnjeg izveštaja koji je 1998. godine podnela američka Komisija za hartije od vrednosti, Omidijar napominje zavisnost iBeja od stalne snage tržišta Bini Bejbi proizvoda.[16][21] Nakon što je iBej postao javno preduzeće, i Omidijar i Skol su postali instantni milijarderi: cilj iBeja od 18 USD po akciji zanemaren je, jer je cena prvog dana trgovanja otišla na 53,50 USD.[22]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e „eBay, Inc. 2019 Annual Report (Form 10-K)” (PDF). ebayinc.com. eBay. januar 2020. 
  2. ^ „Global Trade: 1. Finding International Items On eBay”. ebay.com. Arhivirano iz originala 27. 1. 2011. g. Pristupljeno 21. 4. 2011. „With sites in over 30 countries, eBay is the best place to find interesting and exotic items at discount prices from sellers around the World 
  3. ^ „Seller fees & invoices”. eBay. Pristupljeno 8. 9. 2014. 
  4. ^ Suciu, Peter (18. 4. 2008). „Skype and PayPal – A Different Set of Rules”. All Business. Pristupljeno 23. 4. 2008. 
  5. ^ Borison, Rebecca (20. 7. 2015). „PayPal Spinoff Day Has Arrived -- What Does It Mean for Investors?”. TheStreet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 1. 12. 2018. 
  6. ^ a b v Cohen, Adam (2003). The Perfect Store . Boston: Back Bay Books. ISBN 978-0-316-16493-1. 
  7. ^ „How did eBay start?”. about.com. Arhivirano iz originala 11. 05. 2016. g. Pristupljeno 26. 1. 2007. 
  8. ^ Cohen, Adam (Adam Seth) (2002). The perfect store : inside eBay (1st izd.). Boston: Little, Brown and Co. ISBN 0-316-15048-7. OCLC 49887399. 
  9. ^ Bunnell, David (2001). „The eBay Business Model”. The ebay Phenomenon: Business Secrets Behind the World's Hottest Internet Company. John Wiley & Sons. str. 71—81. ISBN 9780471436799. 
  10. ^ Cohen, Adam (16. 6. 2002). „The Perfect Store”. The New York Times (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 8. 2018. 
  11. ^ page 36, The eBay Phenomenon by Elen Lewis publ2008 by Marshall Cavendish books
  12. ^ „Echobay Partners LTD”. Echobay.com. Arhivirano iz originala 04. 06. 2013. g. Pristupljeno 20. 1. 2011. 
  13. ^ Mullen, Amy. „The history of ebay”. Happynews.com. Arhivirano iz originala 14. 08. 2013. g. Pristupljeno 24. 3. 2009. 
  14. ^ Stross, Randall (29. 12. 2009). eBoys: The First Inside Account of Venture Capitalists at Work. Ballantine Books (May 29, 2001). str. 28—29. ISBN 978-0-345-42889-9. 
  15. ^ Berkun, Scott (27. 8. 2010). The Myths of Innovation. O'Reilly Media, Inc. str. 6. ISBN 978-1-4493-8962-8. Pristupljeno 7. 9. 2011. 
  16. ^ a b Bissonnette, Zac (mart 2015). „The Efficient Market”. The Great Beanie Baby Bubble: Mass Delusion and the Dark Side of Cute. Penguin Books. str. 122–125. ISBN 978-1591846024. 
  17. ^ Anne Vandermey (11. 3. 2015). „Lessons from the Great Beanie Babies Crash”. Fortune. Pristupljeno 11. 7. 2018. 
  18. ^ Thomas, Owen (8. 10. 2009). „eBay founder factchecks John McCain”. Valleywag. Arhivirano iz originala 9. 10. 2008. g. Pristupljeno 4. 3. 2009. 
  19. ^ „The history of eBay: How the internet auctioneer rose to the top”. The Telegraph. 15. 4. 2011. Pristupljeno 28. 6. 2017. 
  20. ^ „eBay Inc. – MSN Fact Sheet”. Moneycentral.hoovers.com. Arhivirano iz originala 9. 1. 2012. g. Pristupljeno 24. 3. 2009. 
  21. ^ „Pierre M. Omidyar: The Web For The People”. Bloomburg BusinessWeek. 5. 12. 2004. Pristupljeno 17. 6. 2018. 
  22. ^ „eBay roars into public trading”. CNET. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi