Katarina Tomašević
Katarina Tomašević Kotromanić (oko 1456. ili 1459. — krajem 1464. ili nakon 1474) je bila ćerka kralja Stefana Tomaša Kotromanića i kraljice Katarine Kosače. Imala je starijeg polubrata, Stefana, sina njenog oca i krstjanke Vojače, te starijeg brata Žigmunda. Njeno muslimansko ime je bilo Tarihi Hanuma.
Katarina Tomašević | |
---|---|
Породица | |
Родитељи | Стефан Томаш Катарина Косача Котроманић |
Djetinjstvo uredi
Istoričari se ne slažu oko godine njenog rođenja. Jedni tvrde da je u trenutku pada Bosne imala devet godina,[1] što bi značilo da je rođena oko 1456. godine, a drugi da je imala tri godine, to bi bilo da je rođena 1459. godine.[2]
Katarinin otac je umro 10. jula 1461. godine, te bosanska krunu naslijeđuje njen stariji polubrat. Katarina je sa majkom i bratom nastavila živjeti na dvoru svoga brata i njegove žene, kraljice Jelene.
Mnogi izvori govore da je Katarinin polubrat Stefan Tomašević bio ogroman i da je mnogo pio.
Pad Bosne uredi
Osmanske osvajačke sile su nadirale s istoka i kralj Stefan, Katarinin polubrat, je okončao svoj život braneći svoj tron. Žigmund i Katarina su bili poslani u Istanbul, gdje su prešli na islam.
Turbe u Skopju uredi
Prema legendi, sahranjena je u Skopju, gdje joj je Isa-beg Isaković kasnije podigao turbe. Turbe se navodno nalazilo na brežuljku Urjan Babi, u mezarju pored puta zvanog Hadžilar Jolu, a pokopana je bila izvjesna Kral K'zi, odnosno bosanska princeza. Ukoliko je ova teorija tačna, može se pretpostaviti da je živjela i umrla u Skopju. O njoj se brinuo Isa-beg Isaković, kojem je bila data na čuvanje.
Smrt uredi
Istoričari se ne slažu oko datuma smrti ove bosanske i srpske princeze. Postoje dvije teorije o Katarininoj smrti:
- jedna teorija govori o smrti princeze na putu prema Skoplju krajem 1464. godine
- druga teorija govori o Katarininoj smrti nakon 1474. godine, jer je posljedni put pomenuta 1474. godine.
Svi se slažu da je Katarina umrla mlada.
Reference uredi
Literatura uredi
- Blagojević, Miloš; Medaković, Dejan (2000). Istorija srpske državnosti. 1. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Ćirković, Sima (1964). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ćirković, Sima (1995). Srbi u srednjem veku. Beograd: Idea.
- Ćirković, Sima (2004). Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium.
- Ćirković, Sima; Mihaljčić, Rade, ur. (1999). Leksikon srpskog srednjeg veka. Beograd: Knowledge.
- Ćorović, Vladimir (1940). Historija Bosne. Beograd: Srpska kraljevska akademija.
- Fine, John V. A. (1994) [1987]. The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Ann Arbor, Michigan: University of Michigan Press.