Apetit

htenje za jedenjem hrane

Apetit je želja za jedenjem hrane, ponekad zbog gladi. Privlačna hrana može da stimuliše apetit čak i kada je glad odsutna, s tim da se apetit uveliko može smanjiti sitošću.[1] Apetit postoji u svim višim formama života, i služi da se reguliše adekvatan unos energije za održavanje metaboličkih potreba. Reguliše se uskouzajamnim dejstvom između probavnog trakta, adipoznog tkiva i mozga. Apetit ima relativni odnos s ponašanjem svakog pojedinca. Apetitno ponašanje, takođe poznato kao ponašanje pristupa, kao i konzumentno ponašanje, jedini su procesi koji uključuju unos energije — sva ostala ponašanja utiču na oslobađanje energije. Kada je neko napet, nivoi apetita mogu da se povećaju i rezultuju povišenim unosom hrane. Smanjena želja za jedenjem se naziva terminom anoreksija, a polifagija (ili „hiperfagija”) predstavlja prekomerno jedenje. Deregulacija apetita doprinosi anoreksiji nervoza, bulimiji nervoza, kaheksiji, prejedanju i poremećaju opsesivnog prejedanja.

Reference уреди

  1. ^ E, Egecioglu; Skibicka KP; Hansson C; Alvarez-Crespo M; Friberg PA; Jerlhag E; Engel JA; Dickson SL (2011). „Hedonic and incentive signals for body weight control”. REVIEWS IN ENDOCRINE & METABOLIC DISORDERS. 12 (3): 141—151. PMC 3145094 . PMID 21340584. doi:10.1007/s11154-011-9166-4. 

Literatura уреди