Fosilna goriva su rude koje se eksploatišu radi poboljšanja zivota ljudi. Imaju primenu u proizvodnji električne i toplotne energije, imaju veliki uticaj na ekonomiju. Derivati nekih fosilnih goriva imaju širu primenu u auto industrijama, proizvodnjui plastike, itd. Zbog velikog štetnog uticaja na životnu sredinu svet je u potrazi za alternativnim resenjima, koje ce biti manje štetno po okolinu.

Fosilna goriva уреди

Fosilna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa kao što je anaerobno raspadanje koje dolazi od mrtvih organizama i stara su više od milion godina. Ova vrsta goriva sadrži visok procenat ugljenika i ugljovodonika. Fosilna goriva su danas osnovni izvor energije na Zemlji.

 
Србија — лежишта и енргетика

Podela fosilnih goriva уреди

U prirodi postoje tri osnovna oblika fosilnih goriva:

  • čvrsti (ugalj),
  • tečni (nafta),
  • gasoviti (zemni gas).

Ugalj уреди

Ugalj je organogeno sedimentna stena mrke do crne boje, koja ima sposobnost da gori i može se koristi kao gorivo. Nastao je akumulacijom ostataka kopnenih, ređe vodenih biljaka i retko od fito- i zooplanktona, u slatkovodnoj sredini. Vrste uglja:

  • lignit,
  • smeđi ugalj,
  • mrki ugalj,
  • kameni ugalj i
  • antracit.
 
Угаљ

Nafta уреди

Nafta je složena smeša različitih jedinjenja, uglavnom ugljovodonika: alkana, cikloalkana i aromatičnih ugljovodonika. Nastala je od biljnih i životinjskih ostataka dugotrajnom fosilizacijom bez prisustva vazduha u dubini Zemljine kore. Nafta je jedan od najvažnijih ruda, zbog svojih derivata. Do uljaste tamne tečnosti(crno zlato), se dolazi bušenjem bušotina sa površine do ležista koje može biti na dubini od više hiljada metara.

 
Сирова нафта.

Zemni gas уреди

Prirodni ili zemni gas je prirodno gasovito fosilno gorivo sa visokim sadržajem metana. Redovno je prisutan u nalazištima nafte (gasna kapa iznad ležišta) i sirova nafta na izlazu iz bušotine ga sadrži u izdvojenom ili u rastvorenom obliku. Po svom hemijskom sastavu ovaj gas je smesa nižih alkana od kojih najveći deo sadrži od jedan do četiri atoma ugljenika u molekulu. Sadržaj pojedinih ugljovodonika u prirodnom gasu se razlikuje od nalazišta do nalazišta .Tamo gde se javlja zajedno sa naftom (vlažni gas) pored metana sadrzi i etan, propan i butan i obrnuto, suvi zemni gas pored metana ne sadrži navedene gasove sa većim brojem atoma ugljenika. Osim ugljovodonika zemni gas u manjoj meri sadrži i primese i to sagorljive (CO,H2) i neasgorljive (CO2,O2 i N2), a neki prirodni gasovi sadrže i izvesne količine sumporovodonika.

 
Produkcija zemnog gasa u m³ godišnje

Alternativa уреди

Kako prirodi treba više vremena da stvori nove rezerve fosilnih goriva, dolazi do smanjenja postojećih zaliha. Zbog velike potražnje dolazi do uništavanja zaliha, samim tim do porasta cene resursa. Zbog posledica dugogodišnje eksploatacije i prerade sirovina, mora se pronaći adekvatna zamena za sve neobnovljive sirovine i njihove derivate. Neki od obnovljivih vidova energije su:

  • hidro-električna,
  • nuklearna energija,
  • solarna energija,
  • geotermalna energija,
  • energija vetra.

Uticaj na okolinu уреди

Sagorevanjem fosilnih goriva dolazi do oslobađanja otrovnih gasova:

  • azot oksida(N2O),
  • sumpor dioksida (SO2),
  • teških metala
  • azotne (HNO3),
  • sumporne (H2SO4) i
  • ugljene kiseline(H2CO3)

Pri oslobađanju gasovi odlaze u atmosferu gde se mešaju sa vodom koja se u vidu kisele kiše vraća na zemljište. Nije samo sagorevanje štetno. Sam proces eksploatacije nafte, bušenjem dubokih bušotina dovodi do poremećaja vodene flore i faune. Ekspoloatacija uglja uslovljava uništavanje hiljade i hiljade hektara plodnog zemiljišta, sa svojom florom i faunom.

Reference уреди

  • 1.1 RUDARSKI ODSEK-Eksploatacija tečnih i gasovitih mineralnih sirovina i gasna tehnika PREDMET: HEMIJA I PRERADA NAFTE I GASA. Prof. dr AleksandraKostic-Pulek
  • Geologija fosilnih goriva [1]

Spoljne veze уреди

  • Ministarstvo privrede Republike Srbije [2]
  • Elektroprivreda Srbije [3]
  • Geološke rezerve uglja u svetu [4]