Crkva Presvete Bogorodice, Stara planina

Nepoznati vlastelin pocetkom XIV veka je podigao Crkvu Presvete Bogorodice. Ona je danas kulturno dobro Srbije i najvredniji umetnički spomenik Eparhije timočke. Prva liturgija, posle 70 godina, služena je 6. aprila 2010.godine.

Crkva Presvete Bogorodice
Crkva Presvete Bogorodice, Stara planina
Opste informacije
Mesto:Donja Kamenica
Opstina:Knjazevac
Drzava:Srbija
Vreme nstanka:XIV vek


Lokacija уреди

Crkva Presvete Bogorodice se nalazi u podnožju Stare planine, 15 kilometara istočno od Knjaževca, u selu Donja Kamenica, na levoj obali Trgoviškog Timoka. U blizini je i manastir SveteTrojice, koji je sagradjen u XV veku.

Arhitektura уреди

Osnova crkve je u obliku upisanog krsta. Zasvedena je poluobličastim svodom, a njeno kube počiva na pandantifima. Na zapadnoj strani je priprata sa spratom, čiji su bočni delovi nadvišeni kulama. Arhitektura je kombinacija romanike, gotike i moravske arhitekture. Živopis crkve je od izuzetne vrednosti, i stilski i ikonografski.

Freske уреди

Neke od fresaka su jedinstvene u srpskom srednjevekovnom slikarstvu. Smatra se da su živopis radila dva majstora, a posebno blago čine ktitorske kompozicije i portreti vlastelina sa bogatstvom detalja u prikazivanju njihove odežde. Izuzetne umetničke vrednosti su i predstave Tajna večera, Blagovesti, Bogorodica Odigitrije sa Hristom, Uspenje Presvete Bogorodica i jedinstvena predstava zagrljenih Svetih Ratnika Teodora Tirona i Teodora Stratilata na konjima, koji kao i ciklusi iz života Svete Petke u južnoj i severnoj kuli.

Grobovi уреди

Arheološka istraživanja, koja su pratila konzervatorske radove od 1979. od 1981. godine, portvrdila su postojanje nekropole sa 70 grobova oko crkve.

Manastir SveteTrojice уреди

Manastir Svete Trojice, nalazi se izmedju Gornje i Donje Kamenice, u dolini Trgoviškog Timoka, 17 kilometara od Knjaževca. Zadužbina je srpskog despota Lazara, najmladjeg sina Djurjda Brankovića, kako stoji u natpisu iz 1454. godine. Crkva je skromnih dimenzija, sagradjena je u srpsko-moravskom stilu. Freske su mahom uništene sredinom 20. veka, a danas se vide samo njihovi tragovi. Jeromonah Pantelejmon Nedeljković, prvi je poznati iguman ovog manastira, koji je postavljen 1836.godine. U njegovo vreme uređena je crkvena imovina, nabavljene su knjige i opremljena manastirska biblioteka, a knjigama se i danas služe. Živopis unutar crkve je gotovo u celini uništen. Sačuvano je samo nekoliko fragmenata fresaka, i to u kubetu i priprati, koji pripadaju obnovi iz prve polovina 19. veka.

Galerija уреди

Spoljasnje veze уреди