Podvrsta
Podvrsta (skr. subsp. ili ssp.), u biološkoj klasifikaciji je, ili taksonomski rang podređen vrsti, ili taksonomska jedinica u tom rangu. Podvrsta se ne može uočiti u izolaciji: neka vrsta će biti prepoznata kao da nema podvrsta uopšte ili ih ima dve ili više (uključujući i izumrle), ali nikada nije samo jedna.[1][2][3]
Ukratko, podvrste su skupina istovrsnih organizama koje se međusobno razlikuju po prepoznatljivom kompleksu uočljivih fenotipskih svojstava, a koji se, u prirodi ili u zatočeništvu, mogu međusobno oplođavati i imati fertilno potomstvo. Shodno tome, ako su povezane u populacije, takve grupe imaju i osobene genske fondove. Podvrsta je u stvari vrsta u nastajanju.[4][5][6][7]
Po Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature, podvrsta je jedini taksonomski rang ispod vrsta koji se može imenovati. Po Međunarodnom kodeksu nomenklature za alge, gljive i biljke, mogu biti imenovani i drugi infraspecijski taksoni, kao što je varijetet. U bakteriologiji, postoje preporuke, ali ne i strogi zahtevi za prepoznavanje drugih važnih infraspecijskih rangova.
Zainteresirani taksonomi odlučuju da li će prepoznati podvrstu ili ne. Uobičajeni način na koji se odlučuje da li organizmi pripadaju različitim podvrstama iste vrste i provjeravaju da li su sposobni za međusobno ukrštanje i proizvodnju plodnog potomstva. Ako je potomstvo plodno to ukazuje na činjenicu da se u prirodi nisu ukrštali zbog geografske izolacije ili drugih faktora. Razlike između podvrsta su obično manje od razlika među vrstama.
Nomenklatura уреди
U zoologiji, Međunarodni kod zoološke nomenklature (International Code of Zoological Nomenclature (4. izdanje, 1999) prihvata samo jedan rang ispod vrste, zvani podvrsta.[8] Druga grupisanja infraspecijskih entiteta nisu regulirana ovim standardom i, u naučnoj zajednici, se ne priznaju. Pošto kodeks nema službeni status, mogu se opisivati visinske ili geografske kline ili hibridi soja, transgene životinje, itd. Dok je naučni naziv jedne vrste binomno obeležen, naučno ime podvrsta je troimeno i iza binomne oznake sledi ime podvrste. Tigar ima binomno ime Panthera tigris, a sumatranski tigrar je trinomen, na primer: Panthera tigris ssp. sumatrae. Bosanske populacije medveda i vuka opisane su kao podvrste Ursus arctos ssp. bosniensis i Canis lupus ssp. kurjak, a kune belice - Martes foina ssp. bosniaca.
Dodatak 10 kodeksa postavlja preporuke s ciljem podsticanja uniformnosti u opisivanju takvih taksona. Imena objavljena pre 1992. godine u rangu varijetet su uzeta da budu imena podvrste.[9]
U botanici, podvrsta je jedan od mnogih infraspecijskih rangova, kao varijetet, subvarijetet, forma. Subspecijskim kategorijama prethode odgovarajuće oznake, kao „subsp” ili ssp, npr. lincura – Gentiana lutea ssp. symphiandra i vričak – Acinos alpinus ssp. dinaricus (endem Dinarida).
To znači da tada botaničko ime sadrži tri dela, kao što je binomni naziv vrste i oznaka podvrste ili varijeteta.
Reference уреди
- ^ Sofradžija A.; Šoljan D.; Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 изд.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Приступљено 29. 1. 2014.
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Приступљено 12. 2. 2014.
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7.
- ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press.
- ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Dobzhansky T. (1970). Genetics of the evolutionary process. New York: Columbia. ISBN 0-231-02837-7.
- ^ "Index". International Code of Zoological Nomenclature. Fourth Edition. Natural History Museum, London.
- ^ Chapter 3 Rules of Nomenclature with Recommendations. National Center for Biotechnology Information.