Politička korektnost (uz pridevski oblik politički korektno) prema definiciji The American Heritage Dictionary of the English Language predstavlja izbegavanje izraza ili postupaka koji mogu izgledati kao da njima hoće da se izopšte, marginalizuju ili uvrede ljudi koji su socijalno ugroženi ili diskriminisani.[1] Politička korektnost podržava, ili je povezana sa političkim i obrazovnim promenama, naročito u ispravljanju istorijskih nepravdi vezanih za rasu, klasu, pol i seksualnu orijentaciju.[1] Merriam-Webster Online Dictionary navodi da je izraz politički korektan u skladu s uverenjem da jezik i dela koja mogu da uvrede političke senzibilitete (kao u slučaju pola ili rase) treba da budu eliminisani.[2] Autor Geri Martin (Gary Martin) smatra da je teško raspravljati o značenju i poreklu izraza, a da se pritom izbegava iznošenje političkog mišljenja.[3] Po njemu, upotreba, ili sama definicija političke korektnosti kako je vide levi liberali nailazi na veliko osporavanje onih koji imaju drugačije političke poglede (pa čak i samih liberala). Neki sâm termin politički korektno smatraju pežorativnim zato što prikazuje politički stav kome se oni protive kao korektan.[3]

Izraz politička korektnost (politički korektan) se koristi da opiše jezik, politike ili mere koje su namenjene da izbegnu ili nedostatak članova odredjenih grupa u drustvu. Od kasnih 1980-tih, termin se odnosi na izbegavanje jezika ili ponašanja koje se može smatrati isključivim, marginalizacija ili uvredljiva grupa koje su smatrane prikrivenim ili diskriminisanim, posebne grupe koje su definisane po polu ili rasi. U javnom diskursu i medijima, ona se obicno koristi kao pogrdna, što znači pa to je ova politika, prekomerna, savremena upotreba termina nastala je iz konzervativne kritike nove levice u kasnom 20 veku. Fraza je siroko korišćena u debate o Allan Blumovoj 1987. u knjizi “Zatvaranje američkog uma”[4] i stekao je dodatne valute kao i odgovore o Rodžeru Kimbalu da je redovni radikal (1990) i konzervativni autor Dinesh D. Souza je u knjizi neliberalno obrazovanje 1991 je osudio zbog onog što je video kao liberalne napore i unapredjivanje samo viktimizacije i multikulturalizma u jeziku, afirmativne akcije i promene u sadržaju školskog i univerzitetskog plana i programa. To je takodje bio predmet članka u [Njujork tajms][5] i drugima tako 1990-tih.

Komentari političke levice tvrde da konzervativci koriste pojam pojam političke korektnosti da umaniji i skrene pažnju sa suštinski diskrimatorno ponašanje prema ugroženim grupama oni takodje tvrde da je političko pravo sprovodi svoje oblike političke korektnosti da bi suzbio svoje favorizovanje izabranih jedinica i ideologija. Termin je igrao glavnu ulogu u kulturi rata SAD-a izmedju liberala[6] i konzervativaca.[7]

Istorija уреди

Termin „politička korektnost“ je retko korišćen sve do druge polovine 20 veka. Ova ranija upotreba nije komuinicirala društvenom neslaganju i obično podrazumeva u novijoj upotrebi 1793 godine, termin „politička korektnost“ pojavila se u SAD-u u presudi suda za političku tuzbu. Termin se koristi i u drugim zemljama sa engleskim jezikom u 1800...

[Viliam Safir] navodi da je prva zabeležena upotreba termina u tipičnom modernom smislu je od Toni Kejd Bambara u 1970 g. antalogije „Crna žena“[8].Termin je verovatno ušao u upotrebu u Velikoj Britaniji oko 1975 god. [9]

Početak-sredina 20 veka уреди

Početkom-sredinom 20 veka u ranim i sredinom 20 veka, izraz „politički korektan“ je korišćen da opiše striktno ponašanje 3 niza idealnih dogmi. Godine 1934,,New York Times“[10] je objavio da nacistička Nemačka je uvela dozvole za zabranu izveštanja koji nisu politički korektni.

Kao markstičko-lenjinistički pokreti dobili su političku moć, izraz je bio povezan sa optužbama za dogmatičku primenu doktrine, u debatama izmedju Američkih komunista i Američkih socijalistea, ova upotreba se odnosila na linije komunističke partije koja je u očima socijalista pružala „tačne“ stavove u svim političkim pitanjima. Prema američkom predavaču Herbert Kolu, pisao je o raspravama u Njujorku krajem 1940-ih i ranih 1950-ih[11].

Termin „politički korektan“ se upotrebljava nasilnički, i odnosi se na nekoga čija je odanost CP linije preovladava saosećajne i dovelo je do loše politike. Socijalisti su ga koristili protiv komunista, i trebalo je da odvoji socijaliste koji veruju u egalitarne moralne ideje od dogmatskih komunista koji bi zastupali i branili partijske pozicije bez obzira na njihovu moralnu supstancu.[12]

1970-te уреди

Američka Nova levica počela je da koristi termin „politički korektan”. U eseju „Crna žena”:Antologija (1970), Toni Kejd Bambarski kaze da „čovek ne može da bude,, politički korektan (muški) šovinista[13]. Nakon toga izraz se često koristi kao samokritični satir Debra L. Sulc[14] je rekao da tokom 1970-ih i 1980-ih, Nova levica, feministkinje, i naprednjaci…. Koristili su ironično termin „politička korektnost, kao čuvar protiv svoje sopstvene ortodoksije u naporima društvenih promena. PC se koristi u stripu Metonovog pokreta od Bobi Londona čiji je ideološki zvuk sledio pojam u stripu Barta Dickona.

U svom eseju ka femenističkoj revoluciji Elen Nils kaze: U Ranim osamdesetim kada su feministkinje koristile termin politička korektnost, sarkastično se na napore za borbu odnosi na anti-pornografske pokrete da se definise „feministička seksualnost”. Stjuart Hol navodi jedan od načina na koji se originalna upotreba izraza može razviti u modernu: Prema jednoj verziji, politička korektnost je zapravo počela kao šala od strane levica; Radikalni student u američkim domovima koji su ironično reagovali loše u starim danima.BS(pre sezdesetih), kada je svaka revolucionarna grupa imala zabavu u svemu. Oni bi se bavili nekim očajnim primerima sekstičkim ili rasističnim ponašanjima svojih kolega studenata imitacija tona glasa crvene garde ili komesara kulturne revolucije: „Ne baš politički korektan; druže”.[15][16]

1980-te I 1990-te уреди

Alan Blomova knjiga „Zatvaranje američkog uma” iz 1980 god. predvideo je raspravu o „političkoj korektnosti” u amreičkom visokom obrazovanju 1980-ih i 1990-ih[17][18]. Profesor engleskih književnih kulturnih studija na CMU[19].Džefrej J. Viliam napisao je da „napad na…političku korektnost” koja se probudila tokom ranijih godina, dobila je najbolje delo sa Blumovim zatvaranjem američkog uma”[20]. Prema Z. F. Grimsonu, Blumova knjiga “napala je fakultet za političku korektnost”. Profesor socijalnog rada u CSU Toni Plat kaže da je “Kampanju protiv političke korektnosti”pokrenula je Blumova knjiga iz 1987 godine.[21] U oktobru 1987 godine, clanak Njujork tajmsa od Ricarda Bernsteina se zasniva popularizaciji tog pojma. U ovom trenutku izraz je uglavnom korišćen u akademskim krugovima: Širom zemlje termin PC, kako se obicno skraćuje se čuje sve više u debatama o tome sta treba učiti na univerzitetima. Citati iz Neksisa u „ arc news/curwes” otkrivaju samo 70 citata u člancima „Političke korektnosti” za 1990 ali godinu dana kasnije, Neksis snima 1532 citata, sa stalnim porastom na više od 7000 citata do 1994 godine. U maju 1991 godine Njujork tajms[5] je objavio članak po kome se izraz sve više koristi na širem javnom prostoru,,Ono što se naziva „Politička korektnost”, izraz koji je počeo da dobija značaj na početku školske godine prošle jeseni, proširila se u poslednjih nekoliko meseci i postala je fokus nacionalne debate, uglavnom komunista, ali i u većim područjima američkog života-politička korektnost: „Novi apeks test.?” -Robert D.Markfaden.

Prethodno nejasan termin krajnje levice postao je zajednički izraz u leksikonu konzervativnih društvenih i političkih izazova protiv progresivnih nastavnih metoda i promena nastavnog plana i programa u srednjim školama i univerzitetima u SAD.[22] Političko ponašanje i govor kodova koji govornik ili pisac smatra kao nametanje liberalnog pravoslavlja, opisani su i kritikovani kao „politički korektni”. U maju 1991 godine na ceremoniji početka diplomskog razreda univerziteta u Mičigenu, tadašnji predsednik Džon Buš[23] upotrebio je izraz u svom govoru: Pojam politička korektnost je izazvao kontraverziju širom zemlje. Iako je pokret proizilazi iz hvalisane želje da se uklone ostaci rasizma i seksizma i mržnje, on zamenjuje stare predrasude sa novim. Objavljuje odredjene teme izvan granica pa čak i odredjene gestove koji su van granica.

Nakon 1991 godina njegova upotreba kao pogrdna fraza postavila je rasprostranjena medju konzervativcima u SAD-u. Postao je ključni pojam koji obuhvata konzervativnu zabrinutost o levici u kulturi i političkoj debati u širem smislu, kao i u akademskim krugovima.

Dva članka o ovoj temi krajem 1990 godine u Forbesu i Newsweek su u svojim naslovima koristili pojam „Misli policije” u svojim naslovima a to je tona nove upotrebe, ali je [Dinesh D. Souza][24] neliberalno obrazovanje: Politika rase i seksa u kampusu (1991) je zabranila maštu štampe. D. Souza je koristio sličnu kritičku terminologiju za niz politika oko viktimizacije, podržavajući multikulturalizam kroz afrimativne akcije, sankcije protiv antimanjinskog govora mržnje, i revizije nastavnih planova, programa (ponekad se nazivaju “razbijanje kanona”) Ovi trendovi su delimično odgovor na multikulturalizam i uspon političkog identiteta kao sto su feminizam[25], pokreti homoseksualaca, pokreti etničkih manjina dobio je sredstva od konzervativnih fondacija i ekspertskih kao što je fondacija Johana M. Olina koja je finansirala nekoliko knjiga kao što su od D. Seuza. Herbert Kel[26] je 1992 godine je komentarisao veliki broj neokonzervativaca koji su promovisali upotrebu termina “politička korektnost” početkom 1990-ih, to su bili bivši članovi komunističke partije. I kao rezultat toga je upoznat sa marksističkom upotrebom izraza, on je tvrdio da su time imali nameru “insinuiraju da su egalitarističke demokratske ideje zapravo autoritarne, pravoslavni i komunistički uticaj, kada se suprostave ljudskim pravima da budu rasisti, seksitični i homofobični.[27]

Tokom 1990-ih, konzervativni i desničarski političari i govornici usvojili su frazu deskiptora svojih ideoloških neprijatelja posebno u kontekstu kulture ratova o jeziku i sadržaju nastavnog plana i programa u školama. Rodžer Kimbal[28] u redovima radikala podržao je stav Frederika Krevsa, da se PS najbolje opisuje kao “Levi Elektizam”, a termin koji Kimbal definiše se kao “bilo koji od širokog spektra razmišljanja od strukturalizma i poststrukturalizma, dekonstrukcije i analitičara za feminističkim homoseksualnim, crnim i očigledno drugim političkim oblicima kritike. Jan Narveson je napisao da je ta faza rodjena da živi izmedju zastrašujućih citata: ona sugeriše da su operativni razlozi u toj oblasti tiču se samo političkog, da upadaju u istinske razloge principa zbog kojih bi trebalo da se ponašamo…. Glen Lori opisao je situaciju u 1994 godini, kao situaciji kojoj “moć i autoritet akademskoj zajednici osporavaju partije sa ove strane, po top pitanju, jeste da kontrolišu svoje argumente od potencijalnih “prijatelja” i “neprijatelja” .

Borci sa leve i desne strane pokušavaju proceniti da li je pisac “za njih” ili “protiv njih”.

Liberalni komentatori tvrde da su konzervativci i reakcionisti koji su koristili taj izraz uložili su napore da preusmere političku diskusiju dalje od suštinskih pitanja rešenja društvene diskriminacije kao što je rešenje socijalne klase, pol i zakonska nejednakost-protiv ljudi koje konzervativci ne smatraju kao deo društvene grupe. Komentarišući 2001 godinu, jedan britanski novinar Poli Tajnbi, rekao je “izraz je prazan, desno krilo, dizajnirao je samo da bi podiglo svog korisnika”,: u 2010 godini “Izraz politička korektnost rodjena je kao kodiran naslov za sve one koji još uvek žele da kažu Paki, spastički ili peder. Jedan britanski novinar, Vil Haton je 2001 godine napisao: Politička korektnost je jedan od sjajnih alata koje američko pravo razvilo sredinom 1980-ih godina prošlog veka, kao deo rušenja američkog liberalizma. Šta je najoštrije razmišljanje u američkom pravu brzo je shvatio da to što je proglašenjem rata na kulturnim manifestacijama liberalizma-izjednačujući optužbu za “političku korektnost” protiv svojih eksponata oni bi mogli da diskredituju ceo politicki projekat.

  • “Reči su stvarno važne, gospodine Blunket”, - Vil Haton 2001 godina.
Mediji уреди

U Sjedinjenim Američkim Državama, izraz se naširoko koristi u knjigama i literaturi, ali u Britaniji se koristi uglavnom u poznatim novinama.[17] Mnogi autori i mediji oslanjajući se uglavnom na prava koriste izraz da kritikuju ono sto su videli kao nekorektnost u medijima. Villiam McGowan je raspravljao da novinari uzimaju pogrešne priče ili ignorišu priče vredne za naslovnicu.[29]Zbog toga što McGowan uočava da njihove liberalne ideologije i njihov strah ide do toga da ne uvrede minorne grupe.. Robert Novak u svom eseju „Politička korektnost nema mesta u novinama“[30], koristi kao izraz da okrivi novine za adaptiranje jezika koriste politiku i on misli da izbegavaju pojavu nekoretnosti. On raspravlja da politička korektnost u jeziku ne samo da uništava značenje nego takodje ponižava ljude, za koje se misli da treba da budu zaštićeni. Autor David Sloan i Emili Hoff tvrde da u Americi novinari odbacuju zabrinutost zbog političke korektnosti u novinama, izjednačavaju političku korektnost sa starom liberalnom medijskom pristrasnošću.[31]

Džesika Pinta i Džoi Jakubu upozoravaju protiv političke nekorektnosti u medijama i druge koristi, pisali su u žurnalu o edukaciji i socijalnom istraživanju: „jezička konstrukcija utiče na naš način razmišljanja negativno, mirna koegzistencija je zastrašujuća i socijalna stabilnost je ugrožena“. Naveo je kao primer „efekat političke nekorektnosti upotrebe jezika“ u nekim istorijskim dogadjajima. On je posebno primetio konflikte u Severnoj Nigeriji, za koje su rekli da je to rezultat nesenzibilisanog jezika. [32]

Edukacija уреди

Većinu savremenih rasprava je izazvao konzervativne kritike liberalne edukacije i konzervativci su to koristili kao glavnu liniju napada[33]. Univerzitet Pelsivanije[34], profesor Alan Kors[35] i advokat Harvej A. Silerglate[36] konektovali su govorne kodove na Amričkim univerzitetima sa Filozofom Herbert Markuze[37]. Oni su tvrdili da govor kodovima pravi „klimatsku reprepresiju“ raspravljajući se da se ona bazira na marksističkoj logici. Jezički kod „mandat je redefinisao pojam o „slobodi“ bazirano na uverenjima da nametanje moralne norme na drustvo je opravdano, pogled koji zahteva manji akcenat na prava individua a više na garanciji -istorijskih potlačenosti- osoba znači postizanje jednakih prava. Oni tvrde da naše kolege i univerziteti ne nude zaštitu poštenih pravila, jednakih prava i doslednih standarda do generacija koja pronalaze sebe na našim univerzitetima. Oni ohrabruju studente da podignu optužnicu za maltretiranje protiv onih čije misljenje ili izrazi njih vredjaju. Na skoro svakom koledžu ili univerzitetu studenti smatraju članove „ istorijski potlačenim grupama“ - pre svega, žene, crnci, homoseksualci i hipsanjolci su informisani tokom orijentacija da njihovi kampusi sa ilegalnim ili nedopustivim kršenjem njihovih prava ne budu uvredjeni. Sudeći po ovim upozorenjima, postoje rasni i seksualni fanatici, pozajmili smo frazu od Merkartijevih kritika „ispod svakog kreveta“.

Kors i Silverglate kasnije su osnovali fondaciju ljudskih prava u obrazovanju (vatra)[38], koja se bori protiv kršenja prava zbog procesa, posebno „govor kodova“. Slično a i zajedničko za konzervativne kritike od više edukacije u Sjedinjenim Američkim državama je da politički pogledi na fakultetima su mnogo više liberalni nego generalno u populaciji i takva situacija dovodi do atmosfere političke korektnosti.

Džesika Pinta i Džoi Jakubu pišu da politička korektnost je korisna u obrazovanju, i u casopisu za obrzovanje i društvenim istrzivanjima ništa nije važno u Engleskom kao sekundarni jezik i Engleski kao strani jezik u kontekstu gde je od velikog značaja da reakcija jezika može da proizvede kao deo kulture i socijalnog konteksta. Zabotikna (1989) kaže da politička korektnost nije samo bitno već i interesantno područje studija u Engleskom kao drugom jeziku ili Engleskom kao stranom jeziku u učionicama. To je zato što današnji jezik se koristi da bi u obavljanju različitij govornih akata koji izazivaju reakciju koja ubedjuje, podstiče, žalbe, osudjivanja i ne odobravanja. [39]

Nauka уреди

Grupe koje se protive prihvatanju naučnog pogleda o evoluciji[40], sa druge strane pusenje cigara, sida[41], globalno zarevanje[42], i druga sporna politička pitanja koriste temin „politička korektnost“ da opišu njihov pogled kao neopravdano odbijanje njihove perspektive na ovaj problem od naučnog društva u kojoj osećaju da su korumpirani od liberalne politike. Na primer, u Lamarksovom potpisu kako retrogeni menjaju Darvinovu prirodnu selekciju paradigme (1999), kaže profesor Edvard J. Stil.[43] Mi sada stojimo na pragu onoga što bi bilo uzbudljivo u novoj eri genetičkih istraživanja......... Medjutim „politička korektnost“ misli se na agende o neo-darvinistima iz 1990 su ideološki kontra od ideje Lamarkovog fidbeka, kao što je crkva bila protiv ideje evolucije bazirane na prirodnoj selekciji iz 1850!!

Konzervativna politička korektnost уреди

,,Politička korektnost“ je tipično korisćena za liberalne uslove i radnje, ali ne i za jednake pokušaje da oblikuju jezik i ponašanje na pravi put. Medjutim izraz „ desničarska politička korektnost“ je ponekad usvojena od komentatora, posebno kada se radi o poredjenju. U 1995 godine jedan autor je koristio izraz „konzervativna korektnost“ raspravljajući o relaciji sa visokim obrazovanjem, koja kritikuje političku korektnost pokazuje znatiželjno slepilo kada dolazi do primera svih konzervativnih korektosti najčešće u slučaju u potpunosti se ignorise ili cenzurise levica kao opravdano pozitivna vrlina. Uravnotežena perspektiva se izgubila, i svi su promašili činjenice da su ljudi na svim stranama ponekad cenzurisani.

U 2003 godini, pomfrit i prženice[44] u tri SAD Predstavnička kafića kao odovor na francusko protivljenje predloženom invazijom na Irak[45]; ovo je opisano kao zagadjujuće što je već koncept političke koreknosti. U 2004 godini Australijski lider rada Mark Latham[46] opisao je konzervativne pozive za pristijnost u politici kao nova politička korektnost.

U 2012 godini, Pol Krugman[47] je napisao „Velika pretnja u nasem diskursu je krilo desne političke korektnosti“ - za razliku od liberalne verzije-ima puno moći i novca iza pozadine. Cilj je vrsta stvari koje Orvel pokušava da penese svojim novim govorom, to je nemoguće govoriti, a mogućnost je razmišljanja o idejama koje dovode u pitanje uspostavljeni poredak.

Nakon Mjakla Pensa[48] u novembru 2016 i njegovog nastupa u Hamiltonu[49], predstavnički kandidat Tramp nazvao je maltretiranjem i pitao za sigurno mesto. Crissh Teigen[50] je komentarisao da je to velika stvar i da njegovi glasaci ismejavaju liberalu političku korektnost. Aleks Norvasteh sa Kato instituta[51] definisao je svoju pravu verziju političke korektnosti kao „patriotsku korektnost“. Voks[52] urednik Dara Lind[53] ukratko je deinisao kao „brend desničarske preosetljivosti koja je uredjena uvredama Američkog ponosa i patriotizma (kao protesti protiv predsedničkog kandidata), kao i bilo koji fakultetski aktivisti koji dobijaju preko uvreda do različitosti“. Džim Geraghti[54] iz nacionalnog pogleda odgovorio je Novrastehu navodeci da „ne postoji desnicarska jednakost političke korektnosti“. [55]

2016 Američki predsednički izbori уреди

U 2015 i 2016 godini, dovelo je do predsavničkih izbora u SAD-u 2016 godine[56], republikanski kadidat Donald Tramp[57] koristi političku korektnost kao zajedničku tačku svoje retorike. Prema Trampu, Barak Obama[58] i Hilari Klinton[59] su bili spremni da dozvole običnim Amerikacima da pate zbog njihovog prvog prioriteta političke korektnosti. U koloni za Huffington Post[60], Eric Mink karakterise Trampov koncept „političke korektnosti“.[61]

Politička korektnost je konzervativna društvena sila u naciji sa konstitucionalnim garancijama slobode izražavanja, i to pokreće legitimna pitanja koja su vredna diskusije i debate. Ali Tramp to neradi. On nije buntovni govornik nepopularne istine o moći. On ne zastupa iskrenu diskusiju o dubokim spornim pitanjima. On nije taj da prkosi pravilima koji su postavljeni kod elite koje kontrolišu ono šta kaežmo. Svi trampovi inati su obična pristojnost. Nakon izbora 2016 godine, Los Angeles Times kolumnista Džesika Roj [62] je napisala da je „politički korektnost“ je jedna od ključnih termina koji se koriste od strane američkih alt prava

Kao teorija zavere уреди

Neki konzervativni komentatori na zapadu raspravljaju o tome da su politicka korektnost i multikulturalizam deo zavere sa glavnim ciljem podrivanja jevrejsko-hrišćanskih vrednosti.[63] Ova teorija, koja kaže da politička korektnost potiče od kritičke teorije Frankfurtske Škole[64] kao deo zavere koju njeni zagovornici nazivaju Kulturni Marksizam[65], je kod akademika opšte poznata kao teorija zavere Frankfurtske Škole[66]. Teorija je nastala sa esejem Majkla Miničina: Novo Mračno Doba: Frankfurtska Škola i Politička Korektnost[67], objavljenog u dnevniku pokreta Lindon Laruš[68]. U 2001, konzervativni komentator Patrik Bjukanan je u Smrt Zapada napisao politička korektnost je kulturni Marksizam, i da njen zaštitni znak je netolerancija. [69]

Lažne optužbe уреди

U Sjedinjenim Američkim državama, leve snage političke korektnosti bile su optuživane za cenzuru, sa Tajmom(časopis)[70] koji citira kampanje protiv nasilja na televiziji doprinoseci mejnstrim kulturi koja je postala oprezna, čista, uplašena od sopstvene senke zbog budnog oka p.k. policije, iako po mišljenju Džona Vilsona protesti i bojkoti oglašivača usmerenih na tv emisije su obično organizovani od strane desničarskih verskih grupa koje vode kampanju protiv nasilja, seksa i prikazivanja homoseksualnosti na televiziji.

U Velikoj Britaniji, neke novine su objavile da su vrtici promenili[17] pesmu za decu Baa Baa Crna Ovca[71] u Baa Baa Ovce Boje Duge[72] i da su zabranile originalnu verziju. Ali je kasnije objavljeno da su zapravo Roditelji i Deca Zajedno (RIDZ) promenili pesmu u akcionu rimu.... Oni pevaju srećna, tužna, skakutava, roze, plava, crna i bela ovca itd. Ova priča je dosta kružila i kasnije je bila proširena kako bi ukazala da se druge zabrane jezika odnose na termine crna kafa i tabla.

Časopis Privatni Detektiv[73] je objavio da su slične priče bile objavljivane u Britanskoj štampi od kada su ih novine Sunce prve objavile 1986.

Satirična upotreba уреди

Politička korektnost je često satirizirana, na primer u PK Manifestu (1992) od Sola Džerušalmija i Rens Zbignjev eksa[74], i Politički Korektne Priče Za Laku Noć (1994)[75] od Džejmsa Fin Garner [76], koje predstavljaju bajke prepisane iz preterane politički korektne perspektive. 1994 godine komedijski film PCU se ovrnuo na političku korektnost u studenskom naselju.

Ostali primeri uključuju televizijski program Politički Nekorektan, rutina eufemizma Džordža Karlina, i Politički Korektan Album. Popularnost crtanog filma Južni Park[77] dovela je do nastanka pojma Republikanac Južnog Parka od Endrua Salivana[78], i kasnije knjige Konzervativci Južnog Parka od Brajana Si. Andersona[79]. U svojoj 19. Sezoni (2015) Južni Park je predstavio novig lika PK Direktora, kojeg oličava princip, kako bi ismevao princip političke korektnosti.

Voditelj tv emisije Kolbertovi, izveštaji Stivena Kolberta[80] je često satirično govorio o PK Policiji

Kanada уреди

Grejham Gud akademik na Univerzitetu Britanske Kolumbije[81] napisao je da je termin široko korišćen u debatama na univerzitetskom obrazovanju u Kanadi. Pišući o izveštaju iz 1995. o odeljenju Političkih Nauka na njegovom univerzitetu, zaključio je: Politička Korektnost je postala popularan izraz zato što izaziva neku vrstu samo-pravednosti i osuđujući ton kod nekih i obuzimajuću anksioznost kod drugih-koji, plašeći se da će možda učiniti nešto pogrešno, prilagođavaju svoje izraze lica, i prave pauze u govoru kako bi bili sigurni da neće reći nešto neprikladno. Atmosfera koju je ovo stvorilo na kampusima je u najmanju ruku isto toliko loša u Kanadi kao što je i u Americi.

Hong Kong уреди

U Hong Kongu[82], kako se predaja iz 1997 bližila, veću kontrolu nad štampom vršili su I vlasnici I kineska država[83]. Ovo je imalo direktan uticaj na izveštavanje o relativno osetiljivim političkim pitanjima. Kineske vlasti su vršile pritisak na pojedine novine da zauzmu pro-Pekingški stav u vezi kontroverznih pitanja. Tung Chee- hwa[84] njegovi politički savetnici i više birokrate su sve više povezivale svoje radnje I primedbe sa političkom korektnošću. Zhaoija Liu i Siu–kai Lau, pišući u prvoj Tung Chee hwa–ovoj administraciji: prvih pet godina specijalnog administrativnog regiona u Hong Kongu, rekli su Hong Kong je tradicionalno okarakterisan slobodom govora i slobodom štampe, ali da je nenamerna posledica naglašavanja političke korektnosti je da ograniči prostor za takvu slobodu izražavanja[85]. je tradicionalno okarakterisan slobodom govora i slobodom štampe, ali da je nenamerna posledica naglašavanja političke korektnosti je da ograniči prostor za takvu slobodu izražavanja.

Novi Zeland уреди

Na Novom Zelandu, kontroverze o Političkoj Koreknosti su isplivale tokom 1990-tih u vezi školskog programa socijalnih studija.

Reference уреди

  1. ^ а б „political correctness”. The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition, 2000 by Houghton Mifflin Company. Updated in 2009. TheFreeDictionary.com. Pristupljeno 16. maja 2010.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć) (језик: енглески)
  2. ^ „politically correct”. Merriam-Webster Online Dictionary. Pristupljeno 16. maja 2010.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć) (језик: енглески)
  3. ^ а б Martin, Gary. „Politically correct”. The Phrase Finder. Pristupljeno 16. maja 2010.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć) (језик: енглески)
  4. ^ Blum, Alan. Zatvaranje američkog uma. 
  5. ^ а б „Njujork tajms”. 
  6. ^ Liberalizam.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  7. ^ Konyervatiyam.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  8. ^ Kejd Bambara, Toni. Crna žena. 
  9. ^ „Termin je verovatno ušao u upotrebu u Velikoj Britaniji oko 1975 god.”. 
  10. ^ „New York Times"”: New York Times“. 
  11. ^ „Kao markstičko-lenjinistički pokreti dobili su političku moć, izraz je bio povezan sa optužbama za dogmatičku primenu doktrine, u debatama izmedju Američkih komunista i Američkih socijalistea, ova upotreba se odnosila na linije komunističke partije koja je u očima socijalista pružala "tačne" stavove u svim političkim pitanjima. Prema američkom predavaču Herbert Kolu, pisao je o raspravama u Njujorku krajem 1940-ih i ranih 1950-ih”. 
  12. ^ „Termin "politički korektan" se upotrebljava nasilnički, i odnosi se na nekoga čija je odanost CP linije preovladava saosećajne i dovelo je do loše politike. Socijalisti su ga koristili protiv komunista, i trebalo je da odvoji socijaliste koji veruju u egalitarne moralne ideje od dogmatskih komunista koji bi zastupali i branili partijske pozicije bez obzira na njihovu moralnu supstancu.”. 
  13. ^ Toni Kejd Bambarski, Toni. „Toni Kejd Bambarski kaze da "čovek ne može da bude,, politički korektan (muški) šovinista”. 
  14. ^ Debra L. Sulc. „Debra L. Sulc”. Debra L. Sulc.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  15. ^ Rasizam
  16. ^ Nils, Elen. „U svom eseju ka femenističkoj revoluciji Elen Nils kaze: U Ranim osamdesetim kada su feministkinje koristile termin politička korektnost, sarkastično se na napore za borbu odnosi na anti-pornografske pokrete da se definise "feministička seksualnost". Stjuart Hol navodi jedan od načina na koji se originalna upotreba izraza može razviti u modernu: Prema jednoj verziji, politička korektnost je zapravo počela kao šala od strane levica; Radikalni student u američkim domovima koji su ironično reagovali loše u starim danima.BS(pre sezdesetih), kada je svaka revolucionarna grupa imala zabavu u svemu. Oni bi se bavili nekim očajnim primerima sekstičkim ili rasističnim ponašanjima svojih kolega studenata imitacija tona glasa crvene garde ili komesara kulturne revolucije: "Ne baš politički korektan; druže".”. 
  17. ^ а б в Празан шаблон за навођење извора (помоћ) 
  18. ^ Blum, Alan. Zatvaranje američkog uma (1980 godine изд.). 
  19. ^ [CMU „CMU”] Проверите вредност параметра |url= (помоћ). CMU. 
  20. ^ „Džefrej J. Viliam napisao je da "napad na…političku korektnost" koja se probudila tokom ranijih godina, dobila je najbolje delo sa Blumovim zatvaranjem američkog uma"”. 
  21. ^ „Prema Z. F. Grimsonu, Blumova knjiga "napala je fakultet za političku korektnost". Profesor socijalnog rada u CSU Toni Plat kaže da je "Kampanju protiv političke korektnosti"pokrenula je Blumova knjiga iz 1987 godine.”. 
  22. ^ „Prethodno nejasan termin krajnje levice postao je zajednički izraz u leksikonu konzervativnih društvenih i političkih izazova protiv progresivnih nastavnih metoda i promena nastavnog plana i programa u srednjim školama i univerzitetima u SAD.”. 
  23. ^ Buš, Džon. „Džon Buš”. Džon Buš.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  24. ^ „Dinesh D. Souza”. Dinesh D. Souza.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  25. ^ „Feminizam”. feminizam.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  26. ^ Kel, Herbert. Herbert Kel.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  27. ^ „Homofobija”. Homofobija.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  28. ^ Rodžer Kimbal.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  29. ^ McGowan, Viliam.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  30. ^ Novak, Robert.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  31. ^ Sloan, David; Hoff, Emili.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  32. ^ Pinta, Džesika; Jakubu, Džoi.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  33. ^ [Schultz, Debra L. (1993). "To Reclaim a Legacy of Diversity: Analyzing the 'Political Correctness' Debates in Higher Education" (PDF). New York: National Council for Research on Women. Schultz, Debra L. (1993). "To Reclaim a Legacy of Diversity: Analyzing the 'Political Correctness' Debates in Higher Education" (PDF). New York: National Council for Research on Women.] Проверите вредност параметра |url= (помоћ).  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  34. ^ „Univerzitet Pelsivanije”. Univerzitet Pelsivanije.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  35. ^ Kors, Alan. Alan Kors.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  36. ^ A. Silerglate, Harvej. „Harvej A. Silerglate”. Harvej A. Silerglate.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  37. ^ Markuze, Herbert. Herbert Markuze.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  38. ^ fondaciju ljudskih prava u obrazovanju (vatra).  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  39. ^ „Džesika Pinta i Džoi Jakubu pišu da politička korektnost je korisna u obrazovanju, i u casopisu za obrzovanje i društvenim istrzivanjima ništa nije važno u Engleskom kao sekundarni jezik i Engleski kao strani jezik u kontekstu gde je od velikog značaja da reakcija jezika može da proizvede kao deo kulture i socijalnog konteksta. Zabotikna (1989) kaže da politička korektnost nije samo bitno već i interesantno područje studija u Engleskom kao drugom jeziku ili Engleskom kao stranom jeziku u učionicama. To je zato što današnji jezik se koristi da bi u obavljanju različitij govornih akata koji izazivaju reakciju koja ubedjuje, podstiče, žalbe, osudjivanja i ne odobravanja.”. 
  40. ^ „evolucija”. evolucuija.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  41. ^ „sida”. sida.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  42. ^ „globalno zagrevanje”. globalno zagrevanje.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  43. ^ J. Stil., Edvard. Edvard J.Stil.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  44. ^ „pomfrit i prženice”. 
  45. ^ invazijom na Irak.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  46. ^ Latham, Mark. Mark Latham.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  47. ^ Krugman, Pol. Velika pretnja u nasem diskursu je krilo desne političke korektnosti. 
  48. ^ Mjakla Pensa.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  49. ^ Hamiltonu.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  50. ^ Crissh Teigen.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  51. ^ Kato instituta.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  52. ^ „Voks”. 
  53. ^ Lind, Dara (1996). „Voks”. 
  54. ^ Džim Geraghti.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  55. ^ „Novrastehu navodeci da "ne postoji desnicarska jednakost političke korektnosti".”. 
  56. ^ „predsavničkih izbora u SAD-u 2016 godine”. 
  57. ^ Tramp, Donald.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  58. ^ Obama, Barak.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  59. ^ Klinton, Hilari.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  60. ^ „Huffington Post”. Huffington Post.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  61. ^ Mink, Eric. „Eric Mink karakterise Trampov koncept "političke korektnosti".”. Eric Mink karakterise Trampov koncept „političke korektnosti“.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  62. ^ Roj, Džesika.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  63. ^ „jevrejsko-hrišćanskih vrednosti.”. jevrejsko-hrišćanskih vrednosti.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  64. ^ „Frankfurtske Škole”. Frankfurtske Škole.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  65. ^ Kulturni Marksizam.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  66. ^ „teorija zavere Frankfurtske Škole”. 
  67. ^ Minicina, Majkl. esej Novo mračno doba: Frakfurtska skola i politička korektnost. 
  68. ^ Laruš, Lindon. Lindon Laruš.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  69. ^ Bjukanan, Patrik. „ Smrt Zapada napisao politička korektnost je kulturni Marksizam, i da njen zaštitni znak je netolerancija.”. Smrt Zapada.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  70. ^ „Tajmom(časopis)”. 
  71. ^ Baa Baa Crna Ovca”. 
  72. ^ Baa Baa Ovce Boje Duge”. 
  73. ^ „Časopis Privatni Detektiv”. 
  74. ^ „PK Manifestu (1992)”. Sola Džerušalmija i eksa Rens Zbignjev.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  75. ^ Fin Garner, Džejms. „Politički Korektne Priče Za Laku Noć (1994)”. 
  76. ^ Džejmsa Fin Garnera
  77. ^ „crtanog filma Južni Park”.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  78. ^ Salivana, Endru. „Republikanac Južnog Parka”.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  79. ^ Si Andersona, Brajana. Konzervativci Južnog Parka. 
  80. ^ Kolberta, Stivena. „Voditelj tv emisije Kolbertovi, izveštaji”. 
  81. ^ Gud, Grejham. „Univerzitetu Britanske Kolumbije”. Univerzitetu Britanske Kolumbije.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  82. ^ „Hong Kong”.  Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  83. ^ Kineska država.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  84. ^ Tung Chee-hwa.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ); Недостаје или је празан параметар |url= (помоћ)
  85. ^ Zhaoija Liu i Siu–kai Lau. „pišući u prvoj Tung Chee hwa–ovoj administraciji: prvih pet godina specijalnog administrativnog regiona u Hong Kongu, rekli su Hong Kong je tradicionalno okarakterisan slobodom govora i slobodom štampe, ali da je nenamerna posledica naglašavanja političke korektnosti je da ograniči prostor za takvu slobodu izražavanja”. Zhaoija Liu i Siu–kai Lau. 

Spoljašnje veze уреди

Unutrasnje veze уреди

Njujork tajms Donald Tramp Feminizam