Antun Radić — разлика између измена

3.037 бајтова додато ,  пре 6 година
нема резимеа измене
{{Početnik|9|12|2014}}
Antun Radić ([[Desno Trebarjevo|Desno Trebarjevo]] kod [[Sisak|Siska]], 11. juna 1868. - [[Zagreb|Zagreb]], 10. februara 1919.), bio je hrvatski naučnik, književnik, prevodilac, publicista, sociolog, etnograf i političar. Utemeljivač hrvatske [[Etnografija|etnografije]].
 
== Biografija ==
 
Antun Radić rodio se u selu [[Desno Trebarjevo|Desnom Trebarjevu]] kod [[Sisak|Siska]] [[1868.]] godine. Završivši pučku školu u [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] kod Siska odlazi u Zagreb gdje nastavlja školovanje u gornjogradskoj gimnaziji, zatim je studirao [[Slavistika|slavistiku]] i [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]] u Zagrebu i [[Beč]]u. Doktorirao je u Zagrebu [[1892.]] godine s temom ''O nekim eshatološkijem motivima u hrvatskoj književnosti''. Od [[1893.]] godine je u školskoj službi i službovao je u [[Osijek]]u, [[Požega|Požegi]], [[Varaždin]]u i Zagrebu. Nakon izbora za Sabor [[1897.]] godine, na zahtjev bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuena]], otpušten je iz službe jer nije htjeo glasati za vladinog kandidata. Od [[1897.]] do [[1901.]] godine urednikom je ''Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena''. Od [[1901.]] pa do [[1909.]] godine radi kao tajnik u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] te je jedan od osnivača i uređivača Matičina časopisa ''Glasa Matice hrvatske''. Dugo je uređivao i list ''Dom'' (kojega je osnovao [[1899.]] godine) kojim znatno utječe na kulturni i nacionalno-politički razvoj hrvatskoga sela.
 
Godine [[1917.]] ponovno se zapošljava kao profesor na zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji gdje ostaje sve do svoje smrti [[10. februara]] [[1919.]] godine. Nakom smrti Antuna Radića vlasti u novouspostavljenoj državi [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva SHS]] nisu odobrile mirovinu Radićevoj udovici Vilmi te je ona ostala bez sredstava za život a kada je dobila sudski nalog da napusti stan zbog neplaćanja stanarine otišla je [[6. jula]] [[1919.]] godine na grob svoga supruga Ante i tamo popila otrov. U to vrijeme su od vlasti bili progonjeni i zatvoreni mnogi vođe HPSS-a ([[Stjepan Radić]] bio je zatvoren, bez suđenja, 339 dana, [[Vladko Maček]] i [[Ljudevit Kežman]] držani su u zatvoru 9 mjeseci, [[Ivan Pernar]] 3 mjeseca a [[Josip Predavec]] 2 mjeseca) te se mislilo da je Vilma Radić počinila samoubistvo u znak protesta protiv progona stranke njezinog pokojnoga supruga.
 
Sahranjen je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.
 
=== Naučni rad ===
Svojim etnološkim istraživanjima uticao je na političko djelovanje brata Stjepana. Antun Radić isticao je povezanost nacionalnog oslobođenja sa socijalnim, upozoravajući da se samim uklanjanjem tuđinskoga nacionalnog tlačenja ne postiže potpuna narodna sloboda. Svoje poglede iznosi s velikom privrženošću hrvatskom narodu, kojima ide u red najistaknutijih hrvatskih intelektualaca. Pored etnologije, u naučnom se radu bavio i književnoistorijskim temama te je također, prevodio djela ruske književnosti.
 
=== Političko djelovanje ===
S mlađim bratom Stjepanom [[1904.]] godine osnovao je ''[[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatsku pučku seljačku stranku]]'' (HPSS) te je sudjelovao u izradi programa stranke. Godine [[1910.]] izabran je u [[Hrvatski sabor]] u kojemu se aktivno zalagao za reformu lokalne uprave i školstva.
Анониман корисник