Toledska prevodilačka škola — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 8:
U [[Средњи вијек|srednjem veku]] u [[Шпанија|Španiji]] koegzistiraju tri vere, tri [[Нација|nacije]]: [[Мавари|Mavari]], [[Јевреји|Jevreji]] i [[Хришћани|hrišćani]]. Njihov način života, poimanje sveta, kao i nivo njihovog kulturnog razvitka bili su veoma drugačiji. Najrazvijenija od triju civilizacija nesumnjivo je bila [[Арапи|arapska]]. [[Хришћани|Hrišćani]] su bili svesni kulturne nadmoći [[Мавари|Mavara]], te su težili da je što bolje upoznaju. [[Јевреји|Jevreji]] su mahom bili dobri poznavaoci [[Арапски језик|arapskog jezika]], ali i njihove kulture. [[Арапи|Arapi]] su odlično poznavali [[Грчка|grčku]], rimsku i istočnjačku tradiciju. Izuzetno bogate [[Библиотека|biblioteke]] mavarskih vladara i velikaša, naročito u [[Toledo|Toledu]] i [[Кордоба|Kordobi]], obilovale su štivom iz raznih oblasti, pre svega [[Филозофија|filozofije]]. Čitava [[Европа|Evropa]] toga vremena pokazivala je interesovanje za mavarsku nauku i umetnost, te možemo reći da je [[Шпанија|Španija]] imala ulogu mosta između Istoka i Zapada.
 
==Toledska prevodilačka škola==
== Život i delo Alfonsa X ==
 
[[Датотека:GrandeAlfonso eX generalel estoriaSabio (códiceJosé del EscorialAlcoverro) 01.jpg|десно|мини|200п150п|OpštaAlfonso X istorijaUčeni]]
 
[[Алфонсо X од Кастиље|Alfonso X Učeni]] (''Alfonso X el Sabio'') ([[1221]]-[[1284]]) vladao je [[Kastilja|Kastiljom]] u periodu između [[1252]]. i [[1284]]. godine. Kao vladar nije visoko ocenjen ni od svojih savremenika, ni od strane istoričara, ali je njegov doprinos kulturi ogroman.
 
Don Alfonso bio je istinski [[Ерудита|erudita]] i mecena. Poznavao je mnoge [[Наука|nauke]] ([[Право|pravo]], istorija, [[Геометрија|geometrija]], [[Астрономија|astronomija]]) i umetnost ([[književnost]], [[Сликарство|slikarstvo]], muzika). Delo urađeno pod njegovim nadzorom ima preko 20 tomova i obuhvata: istoriju - Opšta istorija naroda (''La General e Grand Estoria''), [[Право|pravo]] - Knjiga sedam zakona (''Las siete partidas''), prirodne nauke - Alfonsove tablice, Knjige o znanju astronomije (''Las Tablas alfonsíes, Los Libros del saber de astronomía'') i igre (''Libros de Ajedrez, Dados y Tablas'').<ref>Baho Alvares, Fe i Hil Pećaroman, Hulio. Istorija Španije. Beograd: Clio, 2003 </ref>
 
==Toledska prevodilačka škola==
 
Period [[XI]], [[XII]] i [[XIII]] veka dugo je smatran dobom intelektualnog siromaštva, što su kasnija istraživanja pobila, prikazavši nam ovo razdoblje kao period stalne želje za napretkom, [[Образовање|obrazovanjem]] i sticanjem [[Informacije|informacija]] iz raznih naučnih oblasti.
Линија 22 ⟶ 16:
[[Реконкиста|Rekonkista]] u [[Шпанија|Španiji]] nije sprečila učene [[Хришћани|hrišćane]], [[Мавари|Mavare]] i [[Јевреји|Jevreje]], koji su najčešće bili i vrsni poznavaoci [[Арапски језик|arapskog]], da udruženim snagama proučavaju dragocene rukopise mavarskih biblioteka. Njihovi napori rezultirali su nastajanjem kulturološkog fenomena poznatim pod imenom nazivom Toledska prevodilačka škola (''Escuela de traductores de Toledo''), koju su činili ljudi koji su se bavili [[Превођење|prevođenjem]]. Toledska prevodilačka škola je prošla kroz dve etape tokom svog postojanja. Prva etapa odnosi se na [[XII]] vek, kada se prevodi sa [[Арапски језик|arapskog]] na [[Латински језик|latinski]], dok je druga etapa u [[XIII]] veku kada bave prevođenjem sa arapskog na kastiljanski jezik.
 
U [[XII]] veku je [[Надбискуп|nadbiskup]] Rajmundo (''Raimundo'' [[1126]]-[[1152]]) bio taj koji je pokrenuo [[Превођење|prevođenje]] filozofskih i religioznih dela sa [[Арапски језик|arapskog]] na [[Латински језик|latinski]] jezik. Više od jednog veka ova škola je bila najvažnija među evropskim katedralskim školama.<ref name="Jebra_1984">Garsija Jebra, Valentin. Prevodilaštvo u Španiji. Mostovi, januar-jun 1984: 92-99</ref> Prevodila su se [[Aristotel|Aristotelova]] dela koja su sadržala komentare arapskih filozofa [[Ибн Сина|Ibn Sine]] i [[Ал Фараби|Al Farabija]], a takođe je preveden i [[Куран|Kuran]]. Za organizovanje sistematskog prevođenja sa [[Арапски језик|arapskog]] na [[Кастиљански језик|kastiljanski jezik]], u [[XIII]] veku, za osposobljavanje [[Кастиљански језик|kastiljanskog jezika]] da preuzme veliki broj funkcija koje je do tada vršio [[Латински језик|latinski]], posebno je značajna kralj [[Алфонсо X од Кастиље|Alfonso X Učeni]] <ref name="Samurović-Pavlovi">Samurović-Pavlović Ljiljana. Španska književnost I. Beograd: Nolit, 1985</ref>.
 
Načini na koje su prevodili vremenom su se menjali. U početku, [[Јевреји|Jevrejin]] ili [[Хришћани|hrišćanin]] koji je znao [[Арапски језик|arapski]] prevodio je na narodni jezik tekst, i to usmeno, pred drugim [[Преводилац|prevodiocem]], koji je slusao i prevodio na [[Латински језик|latinski]]. Kako je vreme odmicalo, ovakav način rada je promenjen, za vreme [[Алфонсо X од Кастиље|Alfonsa X]], knjige su prevodili ljudi koji su poznavali više [[Језик|jezika]], mada je njihov rad na kraju bio prekontrolisan. Takođe, prevodilo se i sa [[Арапски језик|arapskog]] na [[Хебрејски језик|hebrejski]], kao i sa [[Хебрејски језик|hebrejskog]] na [[Латински језик|latinski]].<ref>Garsija Jebra, Valentin. Prevodilaštvo u Španiji. Mostovi, januar - jun 1984: 92-99</ref>
Линија 52 ⟶ 46:
==Uticaj Alfonsa X i Toledske prevodilačke škole na razvoj španskog jezika==
 
[[Датотека:AlfonsoGrande Xe elgeneral Sabioestoria (Josécódice Alcoverrodel Escorial) 01.jpg|десно|мини|150п200п|Alfonso XOpšta Učeniistorija]]
 
[[АлфонсоDon XAlfonso одbio Кастиље|Alfonsoje Xistinski [[Ерудита|erudita]], kojii jemecena. iPored samtoga biošto je nadahnutibo [[Песник|pesnik]], bio je opsednut željom da sva znanja koja su mu bila dostupna prenese i na [[Кастиљански језик|kastiljanski]] jezik, kako bi ona bila na raspolaganju i običnim ljudima. Insistirao je na uobličavanju [[Језик|jezika]], želeo je da [[Шпански језик|španski jezik]] osposobi za izražavanje ideja i pojmova iz raznih disciplina. Ovu ideju nije bilo lako realizovati budući da je [[Шпански језик|španski jezik]] toga vremena bio vrlo siromašnog rečnika u oblasti [[Наука|nauke]], ali i nedovoljno elastičan sintaksički.
 
Kralj je smatrao prevođenje krucijalnim za unapređenje jezika. Uneo je mnoge sintaksičke odlike [[Латински језик|latinskog]], ponekad i [[Арапски језик|arapskog]] jezika. Počeo je da koristi [[Неологизам|neologizme]] svaki put kada je [[Кастиљански језик|kastiljanskom]] nedostajala neka reč za izražavanje nekog apstraktnog pojma. Ulagao je velike napore da narodni jezik postane zvanični jezik njegove kraljevine i da ga u potpunosti osposobi da zameni [[Латински језик|latinski]], a onda i [[Арапски језик|arapski]] u književnim, naučnim i administrativnim tekstovima.
[[Алфонсо X од Кастиље|Alfonso X]], koji je i sam bio nadahnuti [[Песник|pesnik]], bio je opsednut željom da sva znanja koja su mu bila dostupna prenese i na [[Кастиљански језик|kastiljanski]] jezik, kako bi ona bila na raspolaganju i običnim ljudima. Insistirao je na uobličavanju [[Језик|jezika]], želeo je da [[Шпански језик|španski jezik]] osposobi za izražavanje ideja i pojmova iz raznih disciplina. Ovu ideju nije bilo lako realizovati budući da je [[Шпански језик|španski jezik]] toga vremena bio vrlo siromašnog rečnika u oblasti [[Наука|nauke]], ali i nedovoljno elastičan sintaksički.
 
Don Alfonso bio je istinski [[Ерудита|erudita]] i mecena. Poznavao je mnoge [[Наука|nauke]] ([[Право|pravo]], istorija, [[Геометрија|geometrija]], [[Астрономија|astronomija]]) i umetnost ([[književnost]], [[Сликарство|slikarstvo]], muzika). Delo urađeno pod njegovim nadzorom ima preko 20 tomova i obuhvata: istoriju - Opšta istorija naroda (''La General e Grand Estoria''), [[Право|pravo]] - Knjiga sedam zakona (''Las siete partidas''), prirodne nauke - Alfonsove tablice, Knjige o znanju astronomije (''Las Tablas alfonsíes, Los Libros del saber de astronomía'') i igre (''Libros de Ajedrez, Dados y Tablas'').<ref>Baho Alvares, Fe i Hil Pećaroman, Hulio. Istorija Španije. Beograd: Clio, 2003 </ref>
Kralj je smatrao prevođenje krucijalnim za unapređenje jezika. Uneo je mnoge sintaksičke odlike [[Латински језик|latinskog]], ponekad i [[Арапски језик|arapskog]] jezika. Počeo je da koristi [[Неологизам|neologizme]] svaki put kada je [[Кастиљански језик|kastiljanskom]] nedostajala neka reč za izražavanje nekog apstraktnog pojma. Ulagao je velike napore da narodni jezik postane zvanični jezik njegove kraljevine i da ga u potpunosti osposobi da zameni [[Латински језик|latinski]], a onda i [[Арапски језик|arapski]] u književnim, naučnim i administrativnim tekstovima.
 
==Danas==