Povreda — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
dopuna teksta
Ред 19:
 
Širom sveta, oko 5 miliona ljudi umrlo je od posledica povrede u [[2000]] - sa stopom smrtnosti od 83,7 na 100 000 stanovnika <ref>Peden M, McGee K, Sharma G. ''The injury chart book: a graphical overview of the global burden of injuries.'' Geneva, World Health Organization, 2002.</ref>. Povrede su najčešći i najvažniji uzrok prerane smrti i invalidnosti mladih ljudi u razvijenim zemljama. Jedna trećina svih [[smrt]]i kao posledica povreda izazvane su motornim vozilima u saobraćajnim nesrećama, jedna trećina u drugim neželjenim nesrećama (najčešće izazvanim padom sa visine), a jedna trećina namernim nasiljem ([[samoubistvo]] i [[ubistvo]]) <ref>''International statistical classification of diseases and related health problems, tenth revision''. Volume 1: tabular list; Volume 2: instruction manual; Volume 3: index. Geneva, World Health Organization, 1992–1994.</ref>. Npr. u [[SAD]] više od 150.000 povrede završava smrtnim ishodom svake godine, a veliki broj nesmrtnih trajnim invaliditetom sa velikim socijalnim i medicinskim posledicama <ref>{{en}} Oliver Rácz, František Ništiar Oliver Rácz, František Ništiar, Jaroslava Nováková, Iveta Cimboláková ''Physical factors as causes of diseases and healthdemage'' [http://patfyz.medic.upjs.sk/acom/physicalcely.pdf]</ref>.
 
Koncepcija savremene urgentne medicine nalaže da zbrinjavanje povreda što pre započne na mestu povređivanja, i da ekipa koja započinje zbrinjavanje povređenog, postupa prema jedinstvenoj dijagnostičkoterapijskoj doktrini, tako da je svaka sledeća faza, do konačnog izlečenja povrede (traume), samo logičan medicinski nastavak prethodne faze.
== Klasifikacija povreda ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Povreda