Теорије учења — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нова страница: '''Teorije učenja''' u obrazovanju predstavljaju koncepte koji opisuju kako se informacije primaju, obrađuju i zadržavaju tokom učenja. Kognitivni, emocionalni i fa…
 
Ред 2:
Sledbenici '''biheviorističke teorije''' posmatraju učenje kao vid uslovljavanja i zastupaju sistem nagrađivanja u obrazovanju, a učenje vide kao promenu u ponašanju. S druge strane, sledbenici '''kognitivne teorije''' smatraju da je previše ograničavajuće svesti definiciju učenja na promene u ponašanju, pa veću pažnju posvećuju samom učeniku a ne faktorima sredine koja ga okružuje, i pritom se najviše fokusiraju na pamćenje. Sledbenici novije '''teorije konstruktivizma''' smatraju da sposobnost osobe da uči zavisi u velikoj meri od onoga što ta osoba prethodno već zna, i da se sticanje novog znanja odvija u vidu nadogradnje na već postojeće znanje i iskustvo (konstruisanje novog znanja na već postojeće - konstruktivizam). '''Transformativna teorija učenja''' naglašava često neophodne promene koje se odvijaju u načinu razmišljanja učenika.<br />
== Biheviorizam ==
'''Biheviorizam''' je teorija koja učenje vidi kao skup promena u ponašanju. Ova teorija je zasnovana na odnosu između stimulusa i reakcije na stimulus (uslovljavanje), a taj odnos se jača nagrađivanjem ili nenagrađaivanjem kako bi se postiglo željeno ponašanje.<ref>Ertmer, P., & Newby, T. (1993). Behaviorism, Cognitivism, Constructivism: Comparing Critical Features from an Instructional Design Perspective. Performance Improvement Quarterly, 6(4), 50-72.</ref> Biheviorizam tvrdi da se učenje može objasniti posmatranjem isključivo spoljašnjih uticaja na osobu, dok unutrašnji mentalni uticaji nisu od velikog značaja.<ref>Carroll, R. (2010). Occam’s razor. Retrieved December 16, 2010, from http://skepdic.com/occam.html</ref> Zbog toga, prema ovoj teoriji, u školama se mnogo više značaja treba poklanjati predavačima koji predstavljaju spoljašnji uticaj, a manje samim učenicima i njihovim mentalnim procesima (što je predstavljeno kao pogrešno i zastarelo u modernim teorijama učenja poput konstruktivizma). Ista teorija tvrdi da se učenje postiže ponavjlanjem sadržaja i "nagrađivanjem" učenika kada je u pravu. Unutršanje pamćenje po biheviorizam ne postoji, znanje će trajati dok god se "nagrađuje" spolja.<ref>Ertmer, P. A., & Newby, T. J. (1993). Behaviorism, cognitivism, constructivism: Comparing critical features from an instructional design perspective. Performance Improvement Quarterly, 6(4), 59-71. Retrieved from http://sylvan.live.ecollege.com</ref> Iako je utemeljio vrlo bitne koncepte u psihologiji i teoriji učenja, biheviorizam je danas uveliko zamenjen novijim teorijama učenja poput kognitivizma i konstruktivizma.<br />
 
== Kognitivizam ==<br />
'''Kognitivizam''' naglašava ulogu učenika u procesu učenja (za razliku od biheviorizma koji naglašava ulogu predavača). Kognitivisti smatraju da su mentalni procesi osoba koje uče od velike važnosti, da ih moramo razumeti i zatim učenje prilagoditi kognitivnom sklopu učenika.