Divljaštvo (epoha) — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Историја помоћу справице HotCat
Ред 2:
== Podela ==
;Niži stepen divljaštva
Ovaj stepen divljastva, koji se smatra i detinjstvom ljudske rase, karakterise borbe za opstanak i prve pojava artikulisanog govora, ili prelaz pračoveka od antropoida ka antroposu (čoveku). Nastajanje artikuliranog govora je glavna tekovina razvitka u ovom periodu.
 
U nižem stepenu divljaštva privreda se sastojala od sakupljanja plodova i korenja u tropskoj šumi a ''„...lečenje bolesnika je bilo u vidu nekakvih nekontrolisanih radnji i pokreta...“'' koje će biti prisutne i u kasanijim periodima sve do faze [[empirija|empirije]].
 
Ovaj stepen razvitka ljudskog društva danas više nigde ne postoji na našoj planeti, ali se pretpostavlja da je postojao ako se prihvati kao naučno dokazano, poreklo čoveka iz životinjskog sveta.
 
;Srednji stepen divljaštva
U srednjem stepenu razvoja divljaštva, koje je uglavnom i period tzv. starog kamenog doba ili paleolita, čovek razvija manuelnu sposobnoste, i izrađuje i prilagođava oruđa i oružja koja su mu potrebna za svakodnevni život. U ovom razdoblju „primitivni čovek“ otkriva vatru i počinje da razvija ''„...demonistička verovanja u poreklo [[bolest]]i. Svaku bolest ili [[povrede|povredu]] on pripisuje nekom neslućenom demonu...“''<ref>Gavrilović V. ''Istorija Stomatologije'', Beograd 1969.</ref>
 
Sa ekonomskog gledišta srednji stepen divljaštva se karakteriše iskorišćavanjem riba i vodenih životinja uopšte i upotrebom vatre za pripremanje hrane. Time su se ljudi oslobodili vezanosti za šumu, tropsku klimu i mogli su slediti reke i obale i proširiti svoju zajednicu po površini naše planete.
 
U ovoj fazi razvoja ljudskog društva nalazili su se u toku 20.veka urođenici Australije, Nove Gvineje i Polinezije, a i danas ih još ima u tim krajevima (u rezervatima), kao i u brazilskoj prašumi u slivu reke Amazone.
 
;Viši stepen divljaštva
Viši stepen divljaštva počinje pronalaskom luka i strele, čime divljač postaje redovna hrana, a lov jedna od normalnih oblika rada. Luk i strela i tetiva predstavljaju vrlo složeno oružje i oruđe, što predstavlja veliko nagomilano iskustvo i jednu od vaznih tekovina razvoja ljudskog ramišljenja. U višemovom stepenu divljaštva - kada se formira "[[Човек|Homo Sapiens]]", čovek sve više napušta [[Пећина|pećinski]] način života i živi u sopstvenim rukama sagrađenim objektima ([[koliba]]ma, [[sojenica]]ma itd). Počinje da obrađuje zemlju i za taj [[rad]] koristi domaće životinje. To sve uticalo je i na pocetak naseljavanja i stvaranje prvih seoskih naselja.
 
U ovom stepenu razvoja covek koristi brušeno kameno oruđe (neolitsko), tkanje prstima sa vlaknima od like i plete košare od like i trske. Kamena sekira i vatra omogucile su izgradnjunčamce izdubljenih iz debla i izradu grede za gradnju kuća.
 
Na ovome stepenu razvitka ljudskog društva danas su urođeniciu Australiji i Novoj Gvineji, a sredinom 20.veka nalazili su se na tom stepenu razvoja neka društva i Indijanci na zapadu Severne Amerike.
 
== Izvori ==