Organsko jedinjenje — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м референце
м Бот: исправљена преусмерења; козметичке измене
Ред 1:
'''Organska jedinjenja''' su [[jedinjenje|jedinjenja]] koja sadrže [[ugljenik]], a sva druga jedinjenja spadaju u neorganska jedinjenja. Izuzetak predstavljaju [[ugljen monoksid]] , [[ugljen dioksid]] , [[ugljena kiselina]] i njene soli [[karbonat]]i, [[cijanid]]i, [[metalni karbonili]] (koji spadaju u [[kompleksna jedinjenja|koordinacione komplekse]]) i [[Alotropskaалотропска modifikacijaмодификација|alotropske modifikacije]] ugljenika kao što je [[dijamant]] i [[grafit]] koji se ubrajaju u neorganska jedinjenja. Organska jedinjenja nisu samo jedinjenja koja se nalaze u živom svijetu, nego su mnoga od njih sintetizovana i vještački u [[laboratorija|laboratoriji]] a ne nalaze se u živim organizmima.<ref name="isbn0-534-39969-X">{{Cite book |author=Slabaugh, Michael R.; Seager, Spencer L. |authorlink= |editor= |others= |title=Chemistry for today: general, organic, and biochemistry |edition= |language= |publisher=Thomson-Brooks/Cole |location=Australia |year=2004 |origyear= |pages= |quote= |id=ISBN 0-534-39969-X |oclc=}}</ref><ref>{{McMurry3rd}}</ref><ref name="isbn0-19-850346-6">{{Clayden1st}}</ref>
 
[[Organska hemija]] se bavi proučavanjem organskih jedinjenja. [[Organska sinteza]] se bavi načinom njihovog dobijanja.<ref name="isbn0-12-429785-4">{{Cite book |author=Barbara Czako; Laszlo Kurti |authorlink= |editor= |others= |title=Strategic applications of named reactions in organic synthesis: background and detailed mechanisms |edition= |language= |publisher=Elsevier Academic Press |location=Amsterdam |year=2005 |origyear= |pages= |quote= |id=ISBN 0-12-429785-4 |oclc=}}</ref>
 
== Istorijat ==
== Vitalistička teorija ==
Naziv organska jedinjenja je nastao u doba kada se smatralo da se jedinjenja nađena u živoj prirodi ([[biljke|biljnom]] i [[životinje|životinjskom]] svijetu) mogu nastati samo u živim organizmima pod uticajem životne sile (-{vis vitalis}-) i ta su jedinjenja nazvana organska a takvo shvatanje se nazivalo doktrina vitalizma. Ostala jedinjenja nađena u mineralnom svijetu tj. neživoj prirodi su nazvana neorganska.
 
[[Njemačka|Njemački]] hemičar [[Fridrih Veler]] je sasvim slučajno [[1828]]. godine kada je isparavanjem [[voda|vodenog]] [[rastvor]]a [[amonijum-cijanat]]a dobio [[supstanca|supstancu]] koju je uspešno identifikovao kao [[urejaurea|ureju]]. Urea je jedinjenje koje je i tada bilo poznato i izolovano je iz [[urin|mokraće]] životinja, a danas je poznata kao značajan krajnji [[produkt (hemija)|produkt]] [[metabolizam|metabolizma]] [[sisari|sisara]]. [[Velerova sinteza|Velerovom sintezom]] srušen je postulat da je nemoguće dobiti organsko jedinjenje iz neorganskih prekursora.
 
Ovo otkriće predstavljalo je prekretnicu u razvoju organske hemije koje je dovelo do njene velike ekspanzije. Nakon Velerove sinteze slijedili su i drugi [[eksperiment]]i u kojima su dobijene i druge organske supstance.
Ред 17:
== Klasifikacija ==
Organska jedinjenja mogu biti klasifikovana na razne načine. Prema strukturi ugljenikovog niza (skeleta) organska jedinjenja su podijeljena u dvije velike grupe: aciklična jedinjenja ([[atom]]i ugljenika grade otvoren niz) i ciklična (atomi ugljenika grade prsten).
Ciklična jedinjenja se dijele na karbociklična (prsten je izgrađen samo od C-atoma) i [[heterociklična jedinjenja|heterociklična]] (prsten je izgrađen iz -{C}--atoma i jednog ili više heteroatoma, a najčešće [[azot]]a, [[kiseonik]]a ili [[sumporсумпор|sumpora]]a).
 
Karbociklična jedinjenja se dalje mogu podijeliti na aliciklična (po hemijskim osobinama slična acikličnim jedinjenjima) i [[areni|aromatična jedinjenja]] (jedinjenja koja pokazuju specifične hemijske osobine, različite od acikličnih jedinjenja).
Ред 29:
Prirodna jedinjenja se odnose na ona koja su proizvedena u biljkama ili životinjama. Mnoga od njih se i dalje ekstrakuju iz prirodnih izvora zato što bi bilo preskupo da se proizvode vještački. Primjeri ovih jedinjenja su većina [[ugljeni hidrati|šećera]], neki [[alkaloid]]i i [[terpenoid]]i, određeni hranljivi sastojci kao što je [[vitamin B12|vitamin B<sub>12</sub>]], i u opštem slučaju prirodna jedinjenja sa velikim ili [[stereoizomer]]no komplikovanim [[molekul]]ima koja se nalaze u značajnijim koncentracijama u živim organizmima.
 
Druga jedinjenja koja su značajna u [[biohemija|biohemiji]] su [[antigenантиген|antigeni]]i, [[ugljeni hidrati]], [[enzim]]i, [[hormoni]], [[lipidi]] i [[masna kiselina|masne kiseline]], [[neurotransmiteri]], [[nukleinske kiseline]], [[protein]]i, [[peptid]]i i [[aminokiseline]], [[lektini]], [[vitaminivitamin]]i i jestive masti i ulja.
 
== Sintetička jedinjenja ==