Разговор:Српска патријаршија у Сремским Карловцима — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 237:
:''Од 1848. до 1920. митрополит карловачки је почасно носио титулу патријарха српског, коју Васељенска црква, међутим, није признавала. Карловачка митрополија је тако постала фактички аутокефална, премда за то никада није добила формално признање од Цариградске патријаршије. ''
 
Vaseljenska crkva je jedva imala simbolicko znacenje za postojanje i rad drugih pravoslavnih crkava. Postojanje necega i nekoga nije nikad zasnovano na necijem formalnom priznanju nego na zivotnim cinjenicama. Njena jurisdikcija nad pravoslavnim crkvama izvan Turske je u to doba bila ravna nuli. Ako je Majska skupstina sa svojih nekoliko hiljada delegata bila iza Patrijarsije i Patrijarha onda je to istorijska cinjenica. Navedeno je bar deset istoricara koji su prihvatili Karlovacku patrijarsiju kao istorijsku cinjenicu. Jeli ili nije Franjo Josip I priznao Patrijarsiju nema smisla gatati. Po meni jest jer je priznao patrijarha i precutno prihvatio postojanje patrijarsije. Postojanje necega i nekoga nije nikad zasnovano na necijem i nekakvom formalnom priznanju nego na zivotnim cinjenicama.
 
Enciklopedijski clanci treba da budi sazeti, zasnovani na bazicnim cinjenicama. Clanak Karlovacka mitropolija je preglomazan (pet strana A-4 formata) i sa detaljima koji puno ne govore o samoj Mitropoliji. Patrijarsija je postojala 72 godine i vise nego dovoljno je istorijskog materijala da se napise ozbiljan clanak. Moj je predlog prebaciti sadrzaj clanka o Mitropoliji koji pripada Patrijarsiji u clanak Karlovacka patrijarsija.
Врати ме на страницу „Српска патријаршија у Сремским Карловцима”.