Borislava Lilić — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
'''Borislava Antić Lilić''' (1946. - 2010.) bila je poznata srpska istoričarka i članica [[Српска академија наука и уметности|Srpske akademije nauka i umetnosti]] (SANU).
Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u [[Пирот|Pirotu]], a studije istorije na [[Филозофски факултет Универзитета у Београду|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]], gde je 1990. magistrirala sa tezom ''Piroćanci u ratovima 1912. - 1918.'' Doktorsku disertaciju ''Pirot 1804. - 1918.'' odbranila je 1994. na istom Univerzitetu. Bila je u stalnom radnom odnosu u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu u zvanju naučnog savetnika. Izabrana je za redovnog profesora ''Istorije naroda Balkana XIX i XX veka'' na katedri za istoriju [[Филозофски факултет Универзитета у Нишу|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu]], gde je radila od 2000. - 2005. Selektivna bibliografija radova objavljena je u bibliografiji Instituta za savremenu istoriju 1995. – 2000; poseban otisak Istorija XX veka br. 2.<ref>Istorija Pirota i okoline I-II (1804-1918), Pirot 1994.</ref>
 
== Karijera ==
 
Borislava Lilić bavila se pretežno istorijom srpskog naroda u XIX i XX veku. Njena bibliografija broji preko 200 bibliografskih jedinica. Pored brojnih priznanja, za svoj istraživački rad dobila je 1989. godine Septembarsku plaketu, najviše opštinsko priznanje koje dodeljuje Skupština Opštine Pirot, a povodom Dana oslobođenja nagradu „za izuzetne rezultate na polju nauke.“ Njena biografija i bibliografija objavljene su u prvoj Enciklopediji srpske istoriografije (1997). Sveti Arhijerijski Sinod [[Српска православна црква|Srpske pravoslavne crkve]] je, u znak priznanja za veliki trud uloženi doprinos dat na proučavanjupolju proučavanja značajnih događaja srpskog naroda i [[Српска православна црква|Srpske pravoslavne crkve]], odlikovao je visokim odlikovanjem OrdenOrdena Svetog Save Drugogdrugog stepena, decembra 1997., godine povodom 120. godišnjice oslobođenja od Turaka. Povodom Savindana 2000. godine nagrađena je najvišim priznanjem SO Pirot, Vukovom nagradom. Povodom 125 godina oslobođenja od Turaka 2002, biladobila je dobitnica nagradenagradu Oslobođenje grada „28 decembar“ i PlakatePlakatu sa zlatnom medaljom SO Pirot. Odlukom Ministarstva nauke i životne sredine [[Република Србија|Republike Srbije]] 2004. dobila je Nagradu za izuzetne rezultate u naučnim projektima i naučno – istraživačkoj delatnosti. Januara 2005. Skupština grada Niša dodelila joj je najvišu Nagradu oslobođenja grada Niša „11 januar“ za ''„izuzetne zasluge i dostignuća od velikog značaja za afirmaciju grada Niša u oblasti istraživanja istorije srpskog naroda, posebno jugoistočne Srbije čija je osnovna karakteristika etnička, duhovna i istorijska povezanost Srba Ponišavlja i Pomoravlja sa Kosovsko – Metohijskom Starom Srbijom.“''
 
Objavila je veći broj rasprava i priloga u Pirotskom Zborniku, Vranjskom Glasniku, Leskovačkom Zborniku, Niškom Zborniku, Zbornicama [[SANU]] (Glas istorijskog odeljenja SANU, Balkanica, Vardarski Zbornik, Kosovsko – Metohijski Zbornik, Zbornice Istorijskog Instituta), Zborniku Vojnoistorijskog Instituta za noviju istoriju, Instituta za savremenu istoriju i Saveza udruženja ratnika oslobodilačkih ratova Srbije 1912 – 1920. godine, Svetosavskom Zborniku Srpske pravoslavne crkve, Glasniku SPC, časopisu Bratstvo, Društva Svetog Save, International Journal for Urban Ecology, Etudes Balkaniques BAN – Sofia, Balkan Studies, Univerzitet u Sofiji „Sveti Kliment Ohridski“, Journal Serbian Studies, Washington USA.