Bakteriofag — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м ispravke |
м Бот: исправљена преусмерења |
||
Ред 39:
== Područja primjene ==
Fagi se koriste u [[medicina|medicini]], [[
Daleko uspešnija primjena faga je u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]]. Fagi, za razliku od [[plazmid]]a, nisu sastavni dio bakterija, nego su samostalni (polu) organizmi. Neki značajni enzimi koji su kodirani u genomu faga su danas rutinski "alati" molekularne biologije. Na primjer RNK i DNK [[polimeraza|polimeraze]], te DNK [[DNK ligaza|ligaze]]. Osim toga bakteriofagi služe kao [[vektor (genetika)|vektori]], posebno ''lamda bekteriofag''. Nasuprot [[plazmid]]ima, a zahvaljujući efikasnom pakovanju njihove DNK, oni omogućavaju [[kloniranje]] većeg dela DNK.
Fag se može koristiti kao vektor za prenošenje genom kodirane informacije za sintezu proteina, npr. humani [[insulin]]. Ova belančevina se svakodnevno daje milionima obolelih od [[šećerna bolest|šećerne bolesti]]. Iz genoma čoveka izdvoji se [[gen]] koji kodira sintezu insulina. Taj gen se ugradi u genom faga. Tako izmenjeni fag se dovode u kontakt sa pogodnom bakterijom, npr. -{[[Ешерихија коли|E. coli]]}-. Fag pronalazi svog domaćina za vlastito umnožavanje, ali istovremeno i za prenošenje na -{E. Coli}- gena za sintezu insulina. Pošto je i bakterija -{E. coli}- sposobna da se jako brzo razmnožava, mogu se vrlo efikasno dobijati velike količine humanog proteina insulina.
Razvoj ove metode bio je odlučujući korak za kloniranje gena. Na taj način čitav manji [[genom]] može biti zapakovan u jednom fagu. U današnje vreme fagi su izgubili na značaju jer su otkriveni povoljniji postupci za kloniranje gena.
|