Verski turizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
 
'''[[Religija]]''' je organizovani sistem verovanja, ceremonija, običaja, obožavanja usmerenih na jednog vrhovnog Boga ili božanstvo ([[monoteizam]]) ili na određeni broj bogova/božanstava ([[politeizam]]). Ona je, u prvom redu, stav prema svetu.
 
[[Slika:Aja sofija.jpg|mini|desno|200p|Aja Sofija]]
Vernik jedne religije može imati isti ili sličan doživlaj kao i vernik neke druge, ali sledbenici svake vere sebe izražavaju različito na racionalnom, emocionalnom i moralnom planu.
Osim osam glavnih religija ([[judaizam]], [[hrišćanstvo]], [[budizam]], [[islam]], [[hinduizam]], [[šinto]], [[daoizam]] i [[konfučijanizam]]), u svetu postoji ogroman broj verovanja, kultova, mitova i [[sekta|sekti]]. Najrasprostranjeniji: hrišćanstvo (2,1 milijardi) i islam (1,3 milijardi).
Ред 7:
'''Verski turizam''' jedan je od najstarijih oblika turističkih putovanja, a danas predstavlja vrlo značajan i propulzivan sektor globalnog turizma. Zbog ekonomskog potencijala, prirodno je što se sve veća pažnja poklanja raznim pitanjima upravljanja i promocije ovog oblika turizma.
U staroj Grčkoj, glavne "destinacije" takvih putovanja bila su svetilišta Zevsa u Olimpiji, Apolona u Delfima i Asklepija u Epidaurusu. Osim svegrčkih svetilišta bilo je i lokalnih u pojedinim [[polis|polisima]]. Inače, u grčkim svetilištima, tokom rimskog doba, postojali su i brojni domicilni vodiči što je jedan od najstarijih primera "interpretacije" baštine: eksegeti ili mistagogi.<ref>Dr Branislav Rabotić. (2012), "Selektivni oblici turizma", Beograd; str. 14</ref>
[[Slika:Aja sofija.jpg|mini|desnoдесно|200p|Aja Sofija]]
 
== Koncepti verskog turizma ==
Religijski turizam je fokusiran na posetu religijskim mestima, atrakcijama i destinacijama, a glavni cilj mu je angažovanje učesnika na jačanju određene vere. Da bi se moglo govoriti o religijskom turističkom putovanju, ono mora biti prevashodno motivisano religijskim razlozima. Ipak, ovaj oblik turizma nije lako precizno definisati: "Skup odnosa i uslužnih aktivnosti kojima se zadovoljavaju pretežno duhovne, ali i kulturne i socijalne potrebe vernika koje proizilaze iz njihovog religijskog opredeljenja..."