Verski turizam — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Нема описа измене
Ред 13:
Većinu religijskih mesta i objekata obilaze i drugi turisti ([[kulturni turizam]]), nezavisno od verskih osećanja, što još više otežava diferencijaciju verskog turizma u odnosu na druga turistička kretanja.
Iz perspektive pružalaca turističkih usluga [[hodočasnik|hodočasnici]] jesu turisti i tako ih treba tretirati. I jedni i drugi su potrošači koji na isti način konzumiraju turističke usluge, bez obzira na to što hodočasnici posvećuju deo boravka u destinaciji realizacije verskih potreba. Strukturno, aktivnosti hodočasnika i turista su slične i podrazumevaju korišćenje istih usluga (prevoz, smeštaj i sl.), pri čemu i hodočasnici mogu praktikovati neke tipične turističke aktivnosti (razgledanje, kupovina suvenira i sl.).
[[Slika:Manastir Ostrog.jpg|mini|десно|200p|Manastir Ostrog]]
 
[[Teologija]] nerado govori o verskom turizmu kao o posebnom obliku turizma; u katoličanstvu i islamu se smatra da bi se prihvatanjem takvog pojma usvojilo i mišljenje da religija može imati i neki drugi smisao osim religioznog.
Religiozni turizam ima još neke specifičnosti u odnosu na druge vrste turističkih kretanja: veoma su zastupljena grupna putovanja, na kojima učestvuju pripadnici iste veroispovesti, u pratnji duhovnika ili stručnog vodiča. Takve aranžmane organizuju specijalizovane turističke agencije ili sama Crkva, odnosno verska organizacija. Među pravoslavnim crkvama jedino [[Srpska pravoslavna crkva]] ima i svoju turističku agenciju, tj. turoperatore.