Primorski turizam — разлика између измена

'''Primorski turizam''' je najmasovniji vid motivskih turističkih kretanja. Masovnost je vezana za specifičnu atraktivnost hidro-klimatskog kompleksa toplih morskih obala: jasno je da se topla morska voda, atraktivne peščane plaže i obilje sunčevog sjaja ne mogu porediti ni sa jednom drugom vrstom motiva na kontinentima. Zbog toga se područja suptropskih primorja ubrajaju u turistički najatraktivnije prostore u kojima se registruje izuzetno obiman turistički promet.<ref name=automatski generisano1>Dr Dobrica Jovičić (2003), "Uvod u turizmologiju", Beograd; pp. 192</ref>

Prvenstveno je vezano za rekreativne (kupanje, plivanje, sunčanje, veslanje, skijanje na vodi, ribolov), ali i estetske atribute (razgledanje obala, ostrva, zaliva, [[rt|rtova]]ova i zatona, koji plene harmonijom oblika i boja), koji čine osnovu za ostvarenje turističkog doživljaja visokog kvaliteta. Imajući u vidu da su primorski klimati bili pogodni za nastanjivanje u najranijem periodu ljudske civilizacije, razumljivo je što spomeničko nasledje antičkih civilizacija, takodje, čini bitnu komponentu ponude i sadržaja boravka u ovoj vrsti prometa. Znači, turistički boravak na obalama mora može biti vrlo raznovrstan i baziran na heterogenosti motivskog sadržaja.

Usled skladnog preplitanja i prožimanja prirodnih i antropogenih vrednosti, [[Sredozemlje]] je neponovljiv prirodni ambijent i jedinstvena riznica kulturnog nasledja. Toplo Sredozemno more, sa temperaturom koja u svim njegovim delovima, idući od zapada ka istoku, u avgustu prelazi 22&nbsp;°C (izuzev krajnjeg severa [[Crno more|Crnog mora]]), duga i topla leta a blage i kratke zime, kvalitetne peščane plaže, atraktivni ostrvski [[arhipelag|arhipelazi]], bogatstvo vegetacije, raskošni pejzaži, brojni istorijski spomenici koji svedoče o različitim kulturnim ciklusima koje je [[Mediteran]] prolazio, pružaju odlične mogućnosti za razvoj turizma. Imajući sve ovo u vidu, lako je objasniti podatak da se u oblasti Mediteranskog primorja, uključujući ostrva, realizuje oko 1/3 godišnjeg medjunarodnog turističkog prometa. U skladu sa pomenutim, Jadranska turistička makroregija ([[Istra]], Kvarner, [[Dalmacija]], [[Dubrovačko primorje]]) turistički je najatraktivniji deo Hrvatske, obuhvatajući uzak primorski pojas, brojna ostrva, [[hrid]]i i grebene, od rta Savudrija na severozapadu Istre do Bokokotorskog zaliva na jugoistoku. Iako ova prostorna celina obuhvata nešto manje od trećine teritorije Hrvatske, u njoj se registruje oko 75% turističkih posetilaca, odnosno preko 90% ukupnih turističkih noćenja u ovoj državi.<ref>Dr Dobricaname=automatski Jovičićgenerisano1 (2003), "Uvod u turizmologiju", Beograd; pp. 192</ref>