Sistemi za napajanje računara — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Bot: Pretvaranje običnih izvora koristeći ref imena da bi se izbjegli duplikati (pogledaj također FAQ); козметичке измене
Ред 1:
{{ВИСЕР032015}}
 
== SISTEMI ZA NAPAJANJE RAČUNARA ==
 
Napajanje ([https://en.wikipedia.org/wiki/Power_supply_unit_(computer) PSU – Power Supply Unit]) je pretvarač koji od naizmenične struje pravi jednosmernu, slično punjaču za [[Mobilni telefon|mobilne uređaje]].
Ред 11:
Osnovni deo računarskog napajanja je elektronski sklop koji ima ulogu stepena za konverziju [[Električni napon|napona]].
Postoje dva osnovna tipa stepena za konverziju napona:
a) linearni (kontinualni) i
b) prekidački ili impulsni (switched)
 
Napajanja prvih PC računara su bila realizovana kao linearni stepen. Ovo [[Električno kolo|električno]] kolo je jednostavno za implementaciju i sastoji se od [[Transformator|transformatora]] (trafo), Grecovog stepena (usmerač) i naponskog stabilizatora. Ova starija AT napajanja snage 63.5W, davala su napone od +5V i +12V, a bili su dostupni i naponi od -5V i -12V, ali sa manjom [[Snaga|snagom]].
Nedostatak ovih napajanja je što su se jako grejala. Kako su se vremenom javljale komponente veće potrošnje (CPU, [[Grafička kartica|grafičke karte]]) i dodavane komponente koje ranije nisu bile predviđene (npr. optički drajvovi, SSD drajvovi itd.), ova napajanja su zamenjena novim, zasnovanim na prekidačkom stepenu.
Prekidački izvori su efikasniji, ali i složeniji u odnosu na linearne tipove izvora napajanja. Tipičan koeficijent korisnog dejstva je oko 80%. Upotrebom pouzdanih prekidačkih tranzistora i dobrih filtera, moguće je obezbediti tačnost regulacije napona do 0,01% i nivo talasnosti od 1 mV. <ref name="Prekidački izvor napajanja">[https://sr.wikipedia.org/sr/Prekida%C4%8Dki_izvor_napajanja Prekidački izvor napajanja — Википедија, слободна енциклопедија<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>
Kod oba [[Stepenovanje|stepena]] za napajanje na početku se nalazi mrežni transformator (trafo) MT, koji snižava mrežni napon na nisku vrednost [[Naizmenična struja|naizmeničnog napona]] koji se dalje konvertuje.
Napon na sekundaru trafoa se zatim ispravlja u Grec- usmeračkom kolu GR, tako da se iza Greca dobija jednosmerni napon koji se filtrira kondenzatorom Cf. Dobijeni [[Jednosmerna struja|jednosmerni napon]] je nestabilisan i njegova vrednost se menja sa promenama mrežnog napona i sa promenama [[Struja|struje]] potrošača koji je priključen na [[Izlazni uređaji|izlaz]] napajanja. <ref name="Računari i periferije">www.viser.edu.rs/download.php?id=13329</ref>
 
=== ELEKTRONSKI DELOVI NAPAJANJA ===
Ред 25:
 
Rad [[Računar|računarskog]] napajanja zavisi od stabilnosti AC napona koji dolazi na njegov [[Ulazni uređaji|ulaz]]. Tranzientni EMI filter se nalazi između ulaza napajanja i ostatka [[Elektronske komponente|elektronskog]] kola.
U njemu se nalazi kombinacija metal-oxide varistora (za zaštitu od prenapona), kondenzatora i [[Zavojnica|zavojnica]], radi smanjenja linijskih šumova i interferencije ulaznog AC napona. Takođe štiti PSU od sopstvenih [[Interferencija|interferencija]] koje ono unosi pri svom radu.
 
==== Usmeračko kolo: ====
Nalazi se odmah iza ulaznog EMI filtera i vrši AC/DC [[Konverzija|konverziju]]. Obično je to [[Dioda|diodni]] most koji se sastoji od četiri snažne usmeračke diode (kod jeftinijih napajanja), mada kod naprednijih napajanja ovih dioda ima više. Najveći broj napajanja koja nemaju aktivno PFC imaju [[Prekidač|prekidač]] 120/240V prekidač sa zadnje strane kućišta, i ovaj prekidač je deo [[Usmerača|usmeračkog]] kola.
 
==== PWM i PFC kontrolno kolo: ====
Ovo je elektronsko kolo koje kontroliše [[Frekvencija|frekvenciju]] prekidanja tranzistora koji formiraju izlazne DC [[Napon|napone]]. Obično je to jedno [[Integrisano kolo|integrisano kolo]] koje se sa primarnim prekidačkim tranzistorima povezuje transformatorom ili optokaplerima (radi izolacije kontrolerske [[Elektronika|elektronike]] od samih tranzistora).
PWM kontrolerska elektronika se kod naprednijih napajanja nalazi na posebnoj ploči (doughterboard) koja je direktno “zalemljena” za glavnu elektronsku ploču napajanja. Na istoj ploči se kod nekih napajanja nalazi i PFC elektronika za korekciju [[Faktor|faktora]] snage.
 
=== NAPAJANJA VELIKE EFIKASNOSTI ===
 
Sve više proizvođača proizvodi visokoefikasna napajanja za desktop računare i servere, čiji faktor korisnog dejstva prelazi 80%. Uglavnom se i dalje rasipa 20-30% [[Električna energija|električne energije]] zbog neefikasnih napajanja (toplotni gubici, rad ventilatora i ostalog).
Tendencija prelaska glavnih potrošača u računaru na +12V liniju ide u prilog tom [[Cilj|cilju]], kao i težnja [[Organizacija|organizacije]] [http://www.80plus.org 80plus.org] koja okuplja proizvođače i sertifikuje napajanja koja zadovoljavaju pomenuti uslov.
Ova organizacija dodeljuje napajanjima nekoliko oznaka za efikasnost pri 100% opterećenju: bela za 80% efikasnosti, bronzana za 81%, srebrna za 85%, zlatna za 88% efikasnosti i platinasta za
91% [[Efikasnost|efikasnosti]].
Ред 45:
 
Modularna napjanja su napajanja novijeg datuma koja imaju izmenljive [[Kabl|kablove]]. Kablovi se isporučuju zasebno sa konektorima na oba [[Kraj|kraja]].
U pakovanju se obično dobija dovoljan [[Broj|broj]] različitih standardnh modularnih kablova.
Prednost modularnih napajanja je što se mogu po potrebi dodavati samo oni kablovi koji su u datom trenutku zaista potrebni za povezivanje [[Grafička kartica|grafičke karte]], optičkih drajvova, ili drugih kartica.
Ova napajanja imaju više +12V [[Linija|linija]] na koje po potrebi i u zavisnosti od [[Hardver|hardvera]] dodajemo šta i koliko je potrebno od komponenti, čime se smanjuje gužva kablova u kućistu i omogućen je lakši [[Management|cable management]].
 
== Spoljašnje veze ==
 
* [http://www.gigatronshop.com/napajanja]
* [http://www.sk.rs/2006/07/skse01.html]
 
== Vidi još ==
 
* [http://www.cefix.rs/vesti/zanimljivosti/item/1276-napajanje-pc-ra%C4%8Dunara-kao-laboratorijski-ispravlja%C4%8D]
* [http://rabbit.rs/edukacija-kvalitetno-napajanje-racunara]
 
[[Категорија:Računari]]
 
== Literatura ==
Линија 67 ⟶ 64:
 
== Reference ==
 
{{reflist}}
{{reference}}
 
[[Категорија:Računari]]