Ortopedija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 12:
 
Dijagnostika bolesti i povreda sistema za kretanje sastoji se od [[Анамнеза (медицина)|anamneze]], kliničkog pregleda, [[Лабораторија|laboratorijske]] i [[Радиологија|radiološke]] pretrage, kao i drugih specijalnih ispitivanja. Ortopedska dijagnostika se širi i na [[Дијагностика|dijagnostiku]] drugih organa, obzirom da se neki znakovi [[Болест|bolesti]] tek sekundarno javljaju kao ortopedski.<ref name="mp"/>
# '''Anamnezu''' čine porodična [[Анамнеза (медицина)|anamneza]] i sadašnja [[Болест|bolest]]. Prvi je i osnovni korak u [[Утврђивање болести|dijagnostifikovanju]] [[Болест|bolesti]] i daje smernice prilikom indiciranja ostalih dijagnostičkih postupaka. Bolesnik se javlja na pregled najčešće zbog [[Бол|bola]] i drugih subjetkivnih smetnji, kao što su mišićna slabost, osećaj trnjenja, ili nedostatak osećaja za [[Топлота|toplotu]] ili [[hladnoću]]. Takođe, bolesnik može sam na svom telu prilikom obavljanja funkcija primetiti određene promene, koje mogu pomoći prilikom utvrđivanja [[Анамнеза (медицина)|anamneze]] (npr. promene na [[Кожни систем|koži]], oticanje [[Зглоб|zglobova]] ili [[Екстремитет|ekstremiteta]], deformacija nekog dela tela, šepanje).<ref name="ljb">Prof. dr sci Ljubiša Baščarević, ''Ortopedija i traumatologija lokomotornog sistema'', drugo, prošireno i dopunjeno izdanje, "Grigorije Božović", Priština. {{page|1994|. ISBN 867019-126-6|pages=}}.</ref>
# '''Klinički pregled''' obavlja se tačno utvrđenim redosledom. Neophodno je upoznati se sa bolesnikovim opštim stanjem ([[''status praesens'']]), zatim se obavlja pregled čitavog koštano-zglobnog sistema, i najzad pregled bolesne regije ([[''status localis'']]). Najpre se pristupa [[Инспекција (медицина)|inspekciji]] (u mirovanju i pokretu), zatim [[Палпација (медицина)|palpaciji]] (u mirovanju i pokretu), a nakon toga meri se opseg pasivnih i aktivnih kretnji svih [[Зглоб|zglobova]] i [[Кичма|kičme]]. Ukoliko se utvrdi [[otok]] ili neka deformacija na telu, vrši se merenje opsega te konkretne regije.<ref name="ljb"/>
[[Датотека:Xraymachine.JPG|мини|Radiološko snimanje kolena]] [[Датотека:US Navy 100211-N-6326B-126 Naval Medical Center San Diego orthopedic resident Lt. Todd A. Fellers removes a cast from Cpl. Brent R. Wommack in the orthopedic acute care ward.jpg|мини|Gipsani zavoj]]
Ред 43:
[[Датотека:Baker's cyst.jpg|мини|Bekerova cista (proširenje kapsule i sinovijalne opne kolenog zgloba]]
[[Датотека:Dijabetesno stopalo nakon amputacije prstiju IMG 0423.JPG|мини|Dijabetesno stopalo nakon amputacije prstiju]]
Prilikom '''operacija na [[tetiva]]ma''' <ref name="operacije">A. H. Crenshaw (ed.) ''Campbell's Operative Orthopaedics'', 5th Ed.; The C. V. Mosby Company, Saint Louis. {{page|1971|. ISBN 80161066-4|pages=}}.</ref> mora se voditi računa o funkcionalnim i fiziološkim osobinama [[tetiva]], bez obzira koji se zahvat vrši. U operacije [[tetiva]] spadaju:
* Spajanje (šavovi) tetiva,
* [[Tenotomija]] (presecanje tetiva),
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ortopedija