Ortopedija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Autobot (разговор | доприноси)
м Уклањање сувишних унутрашњих веза
Ред 12:
 
Dijagnostika bolesti i povreda sistema za kretanje sastoji se od [[Анамнеза (медицина)|anamneze]], kliničkog pregleda, [[Лабораторија|laboratorijske]] i [[Радиологија|radiološke]] pretrage, kao i drugih specijalnih ispitivanja. Ortopedska dijagnostika se širi i na [[Дијагностика|dijagnostiku]] drugih organa, obzirom da se neki znakovi [[Болест|bolesti]] tek sekundarno javljaju kao ortopedski.<ref name="mp"/>
# '''Anamnezu''' čine porodična [[Анамнеза (медицина)|anamneza]] i sadašnja [[Болест|bolest]]. Prvi je i osnovni korak u [[Утврђивање болести|dijagnostifikovanju]] [[Болест|bolesti]] i daje smernice prilikom indiciranja ostalih dijagnostičkih postupaka. Bolesnik se javlja na pregled najčešće zbog [[Бол|bola]] i drugih subjetkivnih smetnji, kao što su mišićna slabost, osećaj trnjenja, ili nedostatak osećaja za [[Топлота|toplotu]] ili [[hladnoću]]. Takođe, bolesnik može sam na svom telu prilikom obavljanja funkcija primetiti određene promene, koje mogu pomoći prilikom utvrđivanja [[Анамнеза (медицина)|anamneze]] (npr. promene na [[Кожни систем|koži]], oticanje [[Зглоб|zglobova]] ili [[Екстремитет|ekstremiteta]], deformacija nekog dela tela, šepanje).<ref name="ljb">Prof. dr sci Ljubiša Baščarević, ''Ortopedija i traumatologija lokomotornog sistema'', drugo, prošireno i dopunjeno izdanje, "Grigorije Božović", Priština. {{page|year=1994|id=ISBN 867019-126-6|pages=}}.</ref>
# '''Klinički pregled''' obavlja se tačno utvrđenim redosledom. Neophodno je upoznati se sa bolesnikovim opštim stanjem ([[''status praesens'']]), zatim se obavlja pregled čitavog koštano-zglobnog sistema, i najzad pregled bolesne regije ([[''status localis'']]). Najpre se pristupa [[Инспекција (медицина)|inspekciji]] (u mirovanju i pokretu), zatim [[Палпација (медицина)|palpaciji]] (u mirovanju i pokretu), a nakon toga meri se opseg pasivnih i aktivnih kretnji svih [[Зглоб|zglobova]] i [[Кичма|kičme]]. Ukoliko se utvrdi [[otok]] ili neka deformacija na telu, vrši se merenje opsega te konkretne regije.<ref name="ljb"/>
[[Датотека:Xraymachine.JPG|мини|Radiološko snimanje kolena]] [[Датотека:US Navy 100211-N-6326B-126 Naval Medical Center San Diego orthopedic resident Lt. Todd A. Fellers removes a cast from Cpl. Brent R. Wommack in the orthopedic acute care ward.jpg|мини|Gipsani zavoj]]
# '''[[Лабораторија|Laboratorijska]] pretraga''' je pomoćna metoda, ali je nužna prilikom [[Дијагностика|dijagnostičke]] obrade bolesnika. Odnosi se na kompletnu [[Крв|krvnu sliku]] (upala, [[Анемија|anemija]]), [[Ц реактивни протеин|CRP]] ([[Ц реактивни протеин|C reaktivni protein]]), [[Мокраћа|mokraću]] (upala, funkcija [[Бубрег|bubrega]]), [[Alkalna fosfataza|alkalnu fosfatazu]], [[Sedimentacija eritrocita|sedimentaciju eritrocita]]. Osim ovih rutniskih analiza, vrše se i [[Waaler-Rose]]ov i [[Latex]] test, [[Електрофореза|elektroforeza]], [[imunoelektroforeza]] itd.<ref name="mp"/>
# '''[[Радиологија|Radiološka]] pretraga''' je takođe pomoćna metoda koja bitno doprinosi [[Утврђивање болести|dijagnostici bolesti]] i procenjivanju provedenog lečenja. [[Рендген (дијагностика)|Rendgensko snimanje]] se može vršiti kao rutinsko (u dva smera) ili kao specijalno-dodatno, pri čemu se mora imati u vidu da neki proces mora dostići i određenu veličinu da bi se video na rendgenskom snimku. Kod snimanja [[Екстремитет|ekstremiteta]] mora se snimiti i zdrava strana kako bi se vršilo poređenje.
<blockquote>U [[Радиологија|radiološke]] pretrage takođe spadaju i kontrastna [[Радиографија|radiografija]], [[Компјутеризована томографија|kompjuterizovana tomografija (CT)]], kao i trodimenzionalni [[Компјутеризована томографија|CT]] (3D-CT).<ref name="mp"/>
</blockquote>
U dodatne dijagnostičke postupke spadaju [[Магнетна резонанца|magnetna rezonanca]], tipizacija [[Ткиво (биологија)|tkiva]], [[Микробиологија|mikrobiološke]] pretrage, scintigrafija [[Кост|kosti]], dijagnostički [[ultrazvuk]], [[artroskopija]], kompjuterizovana kolor-termografija, denzitometrija [[Кост|kosti]], kao i [[Биопсија|biopsija]] i [[citološka punkcija]].<ref name="mp"/>
 
== Ortopedski zahvati ==
Ред 28:
 
Pod neoperativnim ortopedskim zahvatima u užem smislu se podrazumeva repozicija [[prelom kostiju|preloma kosti]] i repozicija [[Зглоб|zglobova]], a jedna od najbitnijih metoda neoperativnog lečenja jeste primena gipsanih zavoja.<ref name="mp"/>
* Repozicija [[prelom kostiju|preloma kosti]] jeste zahvat kojim se nameštaju prelomljeni delovi [[Кост|kosti]], tako što se najpre prelomljeni delovi vraćaju u položaj svoje normalne ose, i zatim sa strane se pritiskom ruke daje normalni oblik prelomljenom delu uda. Nakon toga se [[ekstenzija|ekstenzijom]] (izvodi se rukama ili aparatima) i [[kontraekstenzija|kontraekstenzijom]] prelomljeni delovi kosti vraćaju u normalan položaj. Potrebno je pacijenta uvesti u [[Anestezija|anesteziju]] (opštu ili lokalnu) radi uklanjanja [[Бол|bola]], i propratiti čitav postupak [[Рендген (дијагностика)|rendgenskim snimkom]]. Nakon uspešno izvršene repozicije, tretirani deo se imobilizuje gipsom.
* Repozicija [[Зглоб|zglobova]] podrazumeva nameštanje [[Ишчашење зглоба|iščašenih zglobova]] tela. Prilikom obavljanja ovog zahvata, posebno je bitna [[ekstenzija]] ručnim istezanjem ili istezanjem pomoću posebnih aparata na ortopedskom stolu, kako bi se razvukli skraćeni [[Мишићно ткиво|mišići]]. Nakon savlađivanja otpora [[Мишићно ткиво|mišića]], u zavisnosti na kom [[zglob]]u se vrši manipulacija, primenjuju se određeni pokreti, kako bi se povređeni deo vratio u normalan položaj. Najzad, repozicija se rendgenski potvrđuje i [[Зглоб|zglob]] se imobilizuje na kraći ili duži vremenski period, u zavisnosti od [[Povreda|povrede]].
* Gipsani zavoj koristi se u lečenju ortopedskih [[Болест|bolesti]] i deformacija [[lokomotornog sistema]]. Danas se upotrebljavaju isključivo fabrički napravljeni gipsani zavoji, koje sve više zamenjuju plastične mase, znatno lakše od [[Гипс|gipsa]]. U ortopediji gipsani zavoji služe za:
** imobilizaciju određenog dela [[lokomotornog sistema]],
** fiksiranje i ispravljanje deformacije u korigovan položaj,
** [[ekstenziju]] dela tela,
Ред 43:
[[Датотека:Baker's cyst.jpg|мини|Bekerova cista (proširenje kapsule i sinovijalne opne kolenog zgloba]]
[[Датотека:Dijabetesno stopalo nakon amputacije prstiju IMG 0423.JPG|мини|Dijabetesno stopalo nakon amputacije prstiju]]
Prilikom '''operacija na [[tetiva]]matetivama''' <ref name="operacije">A. H. Crenshaw (ed.) ''Campbell's Operative Orthopaedics'', 5th Ed.; The C. V. Mosby Company, Saint Louis. {{page|year=1971|id=ISBN 80161066-4|pages=}}.</ref> mora se voditi računa o funkcionalnim i fiziološkim osobinama [[tetiva]], bez obzira koji se zahvat vrši. U operacije [[tetiva]] spadaju:
* Spajanje (šavovi) tetiva,
* [[Tenotomija]] (presecanje tetiva),
Ред 51:
* Transplatacija tetiva.
 
Za '''operacije na [[Kosti|kostima]]'''<ref name="operacije"/> koristi se čitav niz instrumenata, koji su napravljeni da izdrže rad na čvrstom materijalu kao što je [[Kosti|kost]], a postoje i posebna sredstva za njihovo fiksiranje. Ove operacije obuhvataju:
* [[Trepanaciju kosti]] i [[sekvestrektomiju]],
* [[Osteotomiju]],
Ред 58:
* Resekciju, produživanje i skraćivanje kosti.
 
'''Operacije na [[Зглоб|zglobovima]]'''<ref name="operacije"/> se vrše pod strogim aseptičkim okolnostima, obzirom da se radi o pristupu telesnim šupljinama. U ove hirurške zahvate spadaju:
* [[Punkcija zgloba]],
* Otvaranje zgloba (''arthrotomia''),
Ред 71:
* Transplatacija zgloba.
 
'''Operacije na [[Живци|živcima]]'''<ref name="operacije"/> zahtevaju primenu izuzetno finog instrumentarijuma i materijala za šivenje, kao i primenu operacijskog mikroskopa. Najčešći zahvati su:
* Kompresija živca,
* [[Neuroliza]] živca,
Ред 78:
* Resekcija i transplatacija živca.
 
'''Operacije na [[krvne žile|krvnim žilama]]'''<ref name="operacije"/> podrazumevaju:
* operacije na [[Артерија|arterijama]]
# podvezivanje arterije,
Ред 95:
* operacije na [[Лимфни систем|limfnom sistemu]](lečenje limfedema(limfna staza, [[Елефантијаза|elefantijaza]])).
 
'''Operacije na [[Кожни систем|koži]]'''<ref name="operacije"/> se koriste u lečenju urođenih i stečenih deformacija lokomotornog sistema, kao i zbrinjavanju [[povreda]] i posledica [[povreda]] lokomotornog sistema. U ortopediji se koriste [[ranskutani šav|ranskutani]](obuhvata sve slojeve kože) i [[intrakutani šav|intrakutani]](obuhvata sve slojeve kože osim epidermisa) šav kože.
 
<ref name="operacije"/> '''[[Ампутација|Amputacija]]''', '''[[egzartikulacija]]''' i '''[[reamputacija]]''' se primenjuju ukoliko ne postoji mogućnost da se povređeni deo [[Екстремитет|ekstremiteta]] sačuva. [[Ампутација|Amputacija]] podrazumeva odstranjivanje celog uda ili njegovog dela, a [[egzartikulacija]] podrazumeva odstranjivanje celog uda ili njegovog dela u [[Зглоб|zglobu]].
[[Reamputacija]] podrazumeva ponovni hirurški zahvat na amputiranom udu. Nakon operacije ovog tipa sledi postoperativna rehabilitacija i primena odgovarajuće [[Ортопедска помагала|proteze]], što je isključivo područje ortopedije, kao jedine grane medicine koja u celosti može dati odgovor na ovakve zdravstvene komplikacije.
 
== Vidi još ==
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Ortopedija