Sagorevanje — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Датотеку Termoelektrana_Plomin.jpg је обрисао McZusatz на Остави, разлог: Per c:Commons:Deletion requests/Files uploaded by Milijar.
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке; козметичке измене
Ред 21:
Kod potpunog izgaranja, gorivi sastojci izgaraju u kiseoniku, stvarajući ograničen broj proizvoda. Kada ugljovodonik izgara u kiseoniku, hemijska reakcija stvora samo [[ugljen-dioksid]] i [[voda|vodu]]. Kada hemijski elementi izgaraju, nastaju pre svega oksidi tih elemenata. [[Ugljenik]] će stvoriti ugljen dioksid, [[azot]] će stvoriti [[azot dioksid]], [[sumpor]] stvara [[sumpor dioksid]], a [[gvožđe]] stvara [[gvožđe (III) oksid]].
 
Gorenje ne dostiže uvek stupanj potpune oksidacije. Ono je zavisno od niza faktora, među kojima je temperature. Na primjer, sumpor trioksid se neće uvek stvoriti sagorenjem sumpora. Azotni oksidi se počinju stvarati iznad 1 540 &nbsp;°-{C}- i više azotnih oksida se stvara sa većom temperaturom. Ispod tih temperatura, azot ostaje u molekulskom obliku (-{N}-<sub>2</sub>). Proizvodi gorenja zavise i od viška ili pritoka kiseonika.
 
Kod većine industrijskih primena i u [[vatra|vatri]], atmosferski vazduh je izvor kiseonika (O<sub>2</sub>). U vazduhu, svaki 1 -{kg}- kiseonika je pomiješan sa približno 3,76 -{kg}- azota. Azot ne sudeluje uvek u gorenju, ali kod većih temperatura, deo azota će se pretvoriti u [[Azotni oksidi|azotne okside]] (-{NO}-<sub>-{x}-</sub>), obično između 0,002% do 1%. Uz to, gde je prisutan ugljenik, deo ugljenika će se pretvoriti u [[ugljen monoksid]]. Recimo, čitav niz hemijskih reakcija kod gorenja [[metan]]a je slijedeći:
Ред 115:
* specifični [[toplotni kapacitet]]
* ulazne [[temperatura|temperature]] vazduha i goriva
[[Adijabatski sistem|Adijabatska temperatura izgaranja]] se povećava sa većom toplotnom moći, većim ulaznim temperaturama vazduha i goriva, i ako stehiometrijski odnos vazduha i goriva teži 1. Adijabatska temperatura izgaranja za [[ugljen]] je oko 2 200 &nbsp;°-{C}- (temperaturama vazduha i goriva je sobna temperatura i λ = 1), oko 2 150 &nbsp;°-{C}- za [[nafta|naftu]] i 2 000 &nbsp;°-{C}- za [[Prirodni gas|zemni gas]].
 
Kod industrijskih grejača sa [[plamenik]]om, parnih i plinskih [[termoelektrana]], obično se radi sa viškom vazduha, najčešće 15% u odnosu na stehiometrijsku vrednost.
Ред 125:
Brzina izgaranja je količina materijala koja izgara u jedinici vremena, a izražava se u jedinicama: -{kg/s}- ili -{g/s}-.
 
== LiteraturaРеференце ==
{{reflist|2}}
 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Sagorevanje