Licenca softvera — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м sitno |
м Разне исправке |
||
Ред 5:
==== Istorijat softvera i nastanak vlasničkog softvera ====
Do kasnih [[1960|1960-ih]] godina, kompjuteri su bili ogromne i skupe [[Mejnfrejm računar|mejnfrejm]] mašine koje su se nalazile u specijalnim klimatizovanim prostorijama. U ovakvoj formi, u to vreme, kompjuteri su najčešće bili dostavljani po sistemu lizinga, pre nego što su bili deo kupoprodajnog sistema.<ref>{{Cite book |author=Paul E.Ceruzzi|title=A history of modern computing|accessdate=20. 5. 2012|year=2003|publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-53203-7|quote=''Although IBM agreed to sell its machines as part of a Consent Decree effective January 1956, leasing continued to be its preferred way of doing business.''|pages=
==== Karakteristike vlasničkih licenci ====
Ред 43:
Obzirom da je licenca otvorenog koda, BSD licenca pruža minimalne restriktivne mere koje se odnose na korišćenje softvera, nasuprot poznatim kopileft licencama.
Postoji nekoliko formi ove licence:
* BSD licenca sa četiri klauzule - originalna BCD licenca je sadržala jednu klauzulu koja se ne može naći u kasnijim verzijama, koja je poznata pod nazivom ''klauzula o reklamiranju''.<ref name="GNU">{{cite web|url=http://www.gnu.org/philosophy/bsd.html|title=The BSD License Problem|last=Stallman|first=Richard|publisher=Free Software Foundation|accessdate=5. 5. 2012
* BSD licenca sa tri klauzule <ref name="Open Source Iniciative's insight">{{cite web|url=http://www.opensource.org/licenses/bsd-3-clause|title=Open Source Iniciative - pregled BSD licence sa 3 klauzule|publisher=OSI|accessdate=31. 5. 2012
* BSD licenca sa dve klauzule <ref name="Open Source Iniciative's insight on BSD 2 Clauses">{{cite web|url=http://www.opensource.org/licenses/bsd-3-clause|title=Open Source Iniciative - pregled BSD licence sa 2 klauzule|publisher=OSI|accessdate=31.maj 2012.}}</ref>- još više uprošćena verzija originalne BSD licence, poznata pod imenom {{јез-енгл|FreeBSD|el}} zbog prirode svoje upotrebe.<ref name="FreeBSD">{{cite web|url=http://www.freebsd.org/copyright/freebsd-license.html|title=The FreeBSD Copyright|publisher=The FreeBSD Project|accessdate=21.maj 2012.}}</ref> Primarna razlika između ove verzije BSD licence i verzije sa tri klauzule je u tome da se izostavlja ''klauzula o zabrani odobravanja''. Takođe, dotato je odricanje od pogleda i mišljenja izraženih u delu obuhvaćenim ovom verzijom softvera.
Ред 56:
Sa tačke gledišta licenci otvorenog koda, nude se brojne prednosti, ali se javljaju i nedostaci. Prednosti uključuju postojanje velikog spektra softverskog talenta kome je omogućen pristup, kao i tendenciju rasta i poboljšanja istog. Prednosti je i postojanje mogućnosti da se koristi softver približno istih mogućnosti kao i neki od skupljih softvera, čime se postiže i veća produktivnost, sa finansijske tačke gledišta.
Nedostaci uključuju rizik od korišćenja softvera koji narušava intelektualna i autorska prava vlasnika. Nejasno definisani uslovi pojedinih licenci mogu da predstavljaju problem sami po sebi, što se više puta i pokazalo kao tačno u praksi.<ref name="A report of the software licensing committee of the american bar association’s intellectual property section">{{cite web|url=http://www.gnu.org/philosophy/bsd.html|title=A report of the software licensing committee of the american bar association’s intellectual property section|last=Stallman|first=Richard|publisher=America's Bar Assosiation|accessdate=21. 5. 2012
Pored toga što obezbeđuju prava i određuju ograničenja vezana za korišćenje softvera, softverske licence obično sadrže odredbe kojima se regulišu obaveze i odgovornosti između stranaka obuhvaćenih ugovorom o licenciranju. Kod softverskih transakcija većih razmera ([[komercijalni softver]]), o ovim uslovima obično, u ime svih strana, pregovaraju pravnici specijalizovani za softverske licence. U poslednje vreme je primetan porast interesovanja za oblast softverskih licenci u okviru pravne nauke, kao i želja softverskih kompanija da uz pravnu pomoć zaštite svoj softver, kako usled pogrešnog licenciranja, ne bi bio zloupotrebljen ili distribuiran na neželjeni način.
Ред 64:
== Literatura ==
* {{Cite book |author=Paul E.Ceruzzi|title=A history of modern computing|accessdate=20. 5. 2012|year=2003|publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-53203-7|quote=''Although IBM agreed to sell its machines as part of a Consent Decree effective January 1956, leasing continued to be its preferred way of doing business.''|pages=
== Vidi još ==
|