Pesma o Sidu — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Ред 54:
== Epska poezija u Španiji ==
 
Epika predstavlja pripovedni rod poezije namenjen uobličavanju sadržajnih celina; u njoj se objektivno i smireno, uz mnoštvo raznovrsnih opisa, pripoveda neki celoviti događaj istorijskog, legendarnog ili religioznog karaktera. Njena tema je sticanje časti savlađivanjem prepreka i opasnosti, a glavni lik je heroj koji ima konkretan cilj ili ideal koji na kraju u potpunosti doseže prevazilaženjem određenih prepreka. Smatra se da španska srednjevekovna epika nastaje negde u Xl veku, da bi počela da odumire u XlV veku, a u XV skoro potpuno ustupila mesto novom rodu španske poezije – romansi. Govoreći o davnim epskim kazivanjima naroda Pirinejskog poluostrva, Ramon MenendesMenendez Pidal uslovno deli ovu epiku na četiri perioda: prvi period obuhvata pevanja i kazivanja od primitivnih vremena do 1140. godine (pesme kao što su ''Knez don Hulijan'', ''Knez Fernando Gonsales''), drugi period bi bio od 1140. do 1236. godine (rukopisi ''Hronika mundi'', ''Bernardo del Karpio''), treća epoha je kulminacija usmenog kazivanja i pevanja od 1236. do 1350. godine, a četvrta je era dekadencije od 1350. do 1480. godine, kada preovladava kratka epsko-lirska pesma i romansa, pisana uglavnom u osmercima sa parnom rimom. Pidal je smatrao da ''Pesma o Sidu'' pripada drugom periodu epskog usmenog pevanja i kazivanja.
Sva dela koja pripadaju epici delila su se na dve velike grupe: [[Huglarska pesnička veština|huglarsku]] (-{''Mester de juglaría''}-) i [[Klerička pesnička veština|kleričku]] (-{''Mester de clerecía''}-). Huglarskom su bili obuhvaćeni anonimni autori junačkih epskih pesama i njihovi izvođači, narodni pevači poznati pod nazivom huglari (-{''[[Juglar]]''}-). Ova reč označava pevača, svirača i zabavljača čiji je posao bio da zabavlja kralja i svitu, ali i najšire slojeve naroda. U Španiji se ovaj naziv prvi put pojavljuje 1047. godine. Iako su izvodili i lirske pesme, ipak su epske pesme sačinjavale najznačajniji deo njihovog repertoara. Junačke epske pesme su nazivane -{''cantares de gesta''}-. Sve te pesme imale su neke zajedničke odlike: bile su ispevane na narodnom jeziku (-{''idioma romance''}-) i imale su uglavnom duge stihove s nejednakim brojem slogova. Svaki stih je bio podeljen na dva polustiha. Stihovi nisu bili grupisani u strofe, već u rukoveti (-{''[[Tirada]]''}-). Teme opevane u junačkim pesmama obično su pripadale istorijskoj tradiciji ili legendarnim predanjima poteklim od nekog davnog istorijskog događaja. Najznačajnije delo ove škole je upravo ''Pesma o Sidu'', a ono je takođe i jedno od četiri sačuvana speva španske književnosti.
 
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Pesma_o_Sidu