Pesma o Sidu — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Ред 54:
== Epska poezija u Španiji ==
Epika predstavlja pripovedni rod poezije namenjen uobličavanju sadržajnih celina; u njoj se objektivno i smireno, uz mnoštvo raznovrsnih opisa, pripoveda neki celoviti događaj istorijskog, legendarnog ili religioznog karaktera. Njena tema je sticanje časti savlađivanjem prepreka i opasnosti, a glavni lik je heroj koji ima konkretan cilj ili ideal koji na kraju u potpunosti doseže prevazilaženjem određenih prepreka. Smatra se da španska srednjevekovna epika nastaje negde u Xl veku, da bi počela da odumire u XlV veku, a u XV skoro potpuno ustupila mesto novom rodu španske poezije – romansi. Govoreći o davnim epskim kazivanjima naroda Pirinejskog poluostrva, Ramon
Sva dela koja pripadaju epici delila su se na dve velike grupe: [[Huglarska pesnička veština|huglarsku]] (-{''Mester de juglaría''}-) i [[Klerička pesnička veština|kleričku]] (-{''Mester de clerecía''}-). Huglarskom su bili obuhvaćeni anonimni autori junačkih epskih pesama i njihovi izvođači, narodni pevači poznati pod nazivom huglari (-{''[[Juglar]]''}-). Ova reč označava pevača, svirača i zabavljača čiji je posao bio da zabavlja kralja i svitu, ali i najšire slojeve naroda. U Španiji se ovaj naziv prvi put pojavljuje 1047. godine. Iako su izvodili i lirske pesme, ipak su epske pesme sačinjavale najznačajniji deo njihovog repertoara. Junačke epske pesme su nazivane -{''cantares de gesta''}-. Sve te pesme imale su neke zajedničke odlike: bile su ispevane na narodnom jeziku (-{''idioma romance''}-) i imale su uglavnom duge stihove s nejednakim brojem slogova. Svaki stih je bio podeljen na dva polustiha. Stihovi nisu bili grupisani u strofe, već u rukoveti (-{''[[Tirada]]''}-). Teme opevane u junačkim pesmama obično su pripadale istorijskoj tradiciji ili legendarnim predanjima poteklim od nekog davnog istorijskog događaja. Najznačajnije delo ove škole je upravo ''Pesma o Sidu'', a ono je takođe i jedno od četiri sačuvana speva španske književnosti.
|