Efekat staklene bašte — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
Ред 11:
== Efekat ==
 
Efekat nastaje na sličan način kao u [[staklena bašta|stakleniku]], gde [[Sunce|Sunčevi]] zraci vidljivog i ultraljubičastog dela spektra prodiru kroz staklo i greju tlo ispod stakla. Tlo potom emituje infracrveno zračenje koje ne može proći kroz staklo, zadržava se unutra i tlo ostaje zagrejano. Usled toga je u staklenicima mnogo toplije nego izvan njih. Na isti način se ponaša i planeta Zemlja ukoliko postoji neka materija koja će se ponašati kao stakleni krov. Prilikom izbacivanja iz fabričkih dimnjaka i auspuha automobila, ugljenik(-{IV}-)-oksid (poznatiji kao [[ugljen-dioksid]]) i ostali štetni gasovi formiraju omotač oko Zemlje koji propušta toplotu da prodre do površine, ali ne i da se vrati u [[svemir|vasionu]]. Na ovaj način površina Zemlje postaje sve toplija i iz godine u godinu temperature su sve više.
 
Razlog koji dovodi do efekta staklene bašte, usled kojeg dolazi do zagrevanja površine Zemlje drugačiji je od onog u staklenoj bašti, gde do zagrevanja dolazi usled smanjene cirkulacije vazduha i mešanja zagrejanog vazduha, a ne zbog same apsorbcije Sunčevog zračenja. Ipak, ovaj pojam je široko rasprostranjen i opšte prihvaćen.