Nuklearna fuzija — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Уклањање сувишних унутрашњих веза
Autobot (разговор | доприноси)
м razne ispravke
Ред 10:
== Nuklearna fuzija na Suncu ==
Visoke temperature u unutrašnjosti zvezda obezbeđuju velike [[brzina|brzine]] čestica, a velike [[gustina|gustine]], te veću verovatnoću za njihovo približavanje i odvijanje fuzije. Visoka unutrašnja temperatura [[Sunce|Sunca]] inicijalno je obezbeđena gravitacionom silom. Ona je posledica velike Sunčeve mase, koja sabija gas, zbog čega se on zagreva. Promene hemijskog sastava zvezda uslovljene su fuzionim reakcijama p-p lanca i -{CNO}- ciklusa. Osnovne fuzione reakcije u jezgru Sunca odvijaju se na taj način što, u konačnom, četiri jezgra vodonika stvaraju jezgro [[helijum]]a.
 
[[Датотека:P-p ciklus, nuklearna fuzija.jpg|оквир|лево|Šematski prikaz p-p ciklusa]]
 
Takve termonuklearne reakcije su egzotermne i u njima se, na račun defekta mase (defekt mase predstavlja smanjenje mase zvezda na račun energije koju emituju), oslobađa energija koju Sunce emituje. Ove reakcije se, najvećim delom, odvijaju u takozvanom proton-protonskom (p-p) ciklusu. Ovaj ciklus je najefikasniji na temperaturama od oko 15 miliona stepeni i pri gustinama 100X10<sup>3</sup> -{kg/m}-<sup>3</sup>. U prvoj fazi ovog ciklusa, dva protona stvaraju deuteron, [[pozitron]] i [[neutrino]] uz oslobođenje energije. Deuteron je jezgro atoma [[deuterijum]]a, izotopa vodonika. Ovo jezgro razlikuje se od jezgra atoma vodonika jer, pored protona, sadrži i [[neutron]]. Zbog toga deuterijum zovu i teški vodonik. U toku ove reakcije oslobađa se energija od 1,44 -{MeV}-. Potom deuteron stupa u reakciju sa još jednim protonom gradeći [[izotop]] helijuma, uz oslobođenje energije. U poslednjoj fazi ovog ciklusa dva izotopa helijuma grade treći, teži izotop helijuma i dva protona uz oslobođenje energije. Dobijeni protoni započinju novu lokalnu reakciju uz oslobođenje energije. Time se okončava jedna varijanta p-p ciklusa. Ova varijanta p-p ciklusa prikazana je na slici.
 
Osim u p-p ciklusu, vodonik na zvezdama može fuziono da sagoreva i uz učešće jezgara atoma težih elemenata – [[ugljenik]]a, [[kiseonik]]a itd. Ova jezgra se u reakcijama ponašaju kao [[katalizator]]i, tj. ona se u reakcijama mogu transformisati, uz pojavljivanje „međuproizvoda“, ali se u konačnom ne troše. Najvažniji lanac takvih fuzionih rekcija odvija se uz učešće jezgra izotopa ugljenika <sup>12</sup>-{C}-. To je poznati ugljenično-azotni (-{CNO}-) ciklus, koji je otkrio H. Bet [[1938]]. godine.
[[Датотека:CNO ciklus, nuklearna fuzija.jpg|оквир|лево|Šematski prikaz CNO ciklusa]]<br />