Objektni model dokumenta — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
м Бот: исправљена преусмерења; козметичке измене
Ред 1:
{{loš seminarski}}
 
'''Objektni model dokumenta''' (engl. '''DOM''') je višeplatformski i jezik sa nezavisnom konvencijom za zastupanje i interakciju sa objektima u [[HTML]], [[XHTML]] i [[XML]] dokumentima u objektima. DOM stabla mogu biti adresirana i manipulisana upotrebom metoda nad objektima. Javni interfejs '''DOM'''-a je naveden u interfejsu za programiranje aplikacija ([[API]]).Istorija objektnog modela dokumenta se prepliće sa istorijom "ratova Veb pretrazivača" od kraja 1990-ih između [[Нетскејп навигатор|Netscape Navigator]]-a i [[Интернет експлорер|Microsoft Internet Explorer]]-a, kao i sa [[Јаваскрипт|JavaScript]] i [[JScript]],kao prvim skript jezicima za široku primenu u 'prikazivačkim mašinama' Veb pregledača.
 
== Istorija ==
Ред 7:
=== Zastareli DOM ===
 
JavaScript je izdat od strane Netskejp-a ([[Netscape Comunications]]), 1996 uz Netskejp Navigator 2.0 ([[Нетскејп навигатор|Netscape Navigator]] 2.0). Netskejpov konkurent, [[Majktosoft]] ([[Мајкрософт|Microsoft]]) objavio je [[Интернет експлорер|Internet Explorer]] 3.0 kasnije iste godine sa priključkom JavaScript-a zvanim JScript. [[Јаваскрипт|JavaScript]] i [[JScript]] su omogućili da Veb programeri kreiraju Veb stranice sa interakcijom na strani klijenta. Ograničen kapacitet za otkrivanje korisnički generisanih događaja i dopuna HTML dokumenata u prvoj generaciji ovih jezika na kraju postaje poznat kao "DOM Nivoa 0" ili "Zastareli DOM". Nezavisni standardi su razvijeni za DOM nivoa 0, ali je delom opisan u specifikaciji [[HTML]]-a 4.
 
Zastareli DOM je ograničen na određene vrste elemenata koje bi bile dostupne. Forma, linkovi i slike mogu biti označeni hijerarhijskim imenom koje počinje sa predmetom korena dokumenta. Hijerarhijsko ime može da koristi imena ili sekvencijalni indeks prethodnih elemenata. Na primer,ulaznom elementu forme može da se pristupi sa "document.formName.inputName" ili "document.forms[0]elements[0].".
 
Zastareli DOM je omogućio klijentskoj strani validaciju forme i popularan "prenesi" efekat.
Ред 20:
=== Standardizacija ===
 
-{WWW}- Konzorcijum -{([[W3C|World Wide Web Consortium]], W3C)}-, osnovan 1994. radi promovisanja [[Otvoreni standard|otvorenih standarda]] za svetsku mrežu -{([[Светска мрежаВеб|World Wide Web]], WWW)}-, okupio je -{Netscape Coummunications}- i -{Microsoft}- zajedno sa ostalim kompanijama radi razvijanja standarda za skriptne jezike pregledača, nazvanih -{"[[ECMAScript]]"}-. Prva verzija standarda je objavljena 1992. Naknadna izdanja JavaScript i JScript će implemetirati ECMAScript standard radi veće kompatibilnosti između pregledača.
 
Posle objavljivanja ECMAScript-a, W3C je počeo da radi na standardizaciji D0OM-a. Inicijalni DOM standard, poznat kao "DOM nivoa 1" je preporučivan od strane W3C krajem 1998. Otprilike u isto vreme, Internet Explorer 5.0 je stigao sa ograničenom podrškom za DOM Nivoa 1. DOM nivoa 1 je omogućavao kompletan model za ceo HTML ili [[XML]] dokument, uključujući i sredstva za menjanje bilo kog dela dokumenta. Neusaglaseni pregledači kao što su Internet Explorer 4.x i Netscape 4.x su se i dalje koristili u velikom broju sve do 2000. godine.
Ред 42:
=== Prikazivačke mašine ===
 
Internet pregledači se oslanjaju na prikazivačke mašine da bi parsirali HTML u DOM. Neke mašine kao sto su [[Trident/MSHTML]] i [[Presto]] su povezane primarno ili ekskluzivno sa određenim internet pregledačima kao što su Internet Explorer i Opera. Drugi, kao sto su [[Веб-кит|WebKit]] i [[Gecko]], su korišćeni od strane mnogih internet pregledača kao što su [[ГугловГугл Хромкроум|Google Chrome]], [[Мозила фајерфокс|Firefox]] i [[Safari (veb brauzer)|Safari]]. Različite mašine implementiraju DOM standarde u različitim stepenima sagalasnoti.
 
== Reference ==