Stevan Raičković — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене 178.221.36.254 (разговор) на последњу измену корисника 78.30.184.123
ознака: уклањање референцираног садржаја
Ред 15:
'''Stevan Raičković''' ([[Neresnica]] kod [[Kučevo|Kučeva]], [[5. jul]] [[1928]] — [[Beograd]], [[6. maj]] [[2007]]) je bio srpski pesnik i akademik.
 
MATEX THE EZERRR !!! <3
== Biografija ==
Gimnaziju je učio u [[Senta|Senti]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Smederevo|Smederevu]] i [[Subotica|Subotici]], gde je 1947. i maturirao. Studirao je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u, a već sa 17 godina počeo je da objavljuje pesme u „Književnosti“, „Mladosti“, „Književnim novinama“ i „Politici“. Od 1949. godine počinje da objavljuje pesme po beogradskim listovima i časopisima; iste godine postao je saradnik Literarne redakcije Radio Beograda, a na tom zaposlenju je ostao do 1959. godine, kada počinje da radi kao urednik u izdavačkoj kući "Prosveta".<ref>Stevan Raičković: PESME, Srpska književnost u sto knjiga, knjiga 99, Matica srpska/Srpska književna zadruga, 1972.</ref>
 
Raičković je bio urednik u „Prosveti“ do 1980. godine. Za dopisnog člana [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] izabran je 1972. godine, a za redovnog 1981.
 
Objavio je više od dvadeset zbirki pesama, sedam knjiga za decu, nekoliko knjiga eseja. Prvu zbirku „Detinjstvo“ objavio je 1950. godine, da bi već sledećom „Pesma tišine“, dve godine kasnije, bio primećen.
 
Prevodio je ruske pesnike, [[Ana Ahmatova|Anu Ahmatovu]], [[Marina Cvetajeva|Marinu Cvetajevu]], [[Josif Brodski|Josifa Brodskog]], sačinio je izbor poezije [[Boris Pasternak|Borisa Pasternaka]]. U prepevu „Sedam ruskih pesnika“ i antologiji „Slovenske rime“ predstavio je i moderne ruske pesnike. Preveo je i [[Vilijam Šekspir|Šekspirove]] sonete i „Deset ljubavnih soneta“ [[Франческо Петрарка|Frančeska Petrarke]]. Sabrana dela Stevana Raičkovića objavljena su 1998. godine.
 
Raičkovićeva poezija objavljena je na ruskom, poljskom, češkom, slovačkom, mađarskom, bugarskom, rusinskom, albanskom, slovenačkom i makedonskom jeziku.
 
== Dela ==