Andrej Plenković — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене |
|||
Ред 91:
== Politički angažman ==
U [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] učlanio se 2011.<ref name=Dnevnik/> Postao je poslanik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[22. decembar|22. decembra]] [[2011]]. Bio je supredsjedavajući Zajedničkog parlamentarnog komiteta Hrvatskog sabora i [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]], te član saborskih komiteta za spoljnu politiku, evropske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša i za međuparlamentarnu saradnju. Odlukom Hrvatskog sabora od aprila [[2012]]. do jula [[2013]]. bio je jedan od 12 hrvatskih predstavnika promatrača u Evropskom parlamentu.
Od [[1.
Predsjednik HDZ-a postao je [[17.
== Dolazak na vlast ==
Nakon relativne pobede HDZ-a na izborima za Sabor održanim [[11. septembar|11. septembra]] 2016. godine, predsjednica RH [[Kolinda Grabar Kitarović]] je [[10. oktobar|10. oktobra]] 2016. dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH<ref>[http://vijesti.hrt.hr/355516/andrej-plenkovic-ide-na-pantovcak-po-mandat Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje vlade], ''"Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. vlade Republike Hrvatske. Plenković je predsjednici donio 91 potpis izabranih saborskih zastupnika. Mandatar je u roku od 30 dana dužan program vlade i njezine članove predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju."'', objavljeno 10. listopada 2016., pristupljeno 18. listopada 2016.</ref>. Dana [[19. oktobar|19. oktobra]], sa 91 glasom "za", 3 uzdržana i 45 glasova "protiv", u Saboru je izglasano poverenje hrvatskoj Vladi Andreja Plenkovića.
== Konfrontacija sa Srbijom ==
Iako je posle četiri pune godine otvorenog verbalnog sukoba i konfrontacije hrvatske državne administracije koja je eskalirala dolaskom na mesto predsednika Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, dvadesetogodišnjice [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]], dve predizborne kampanje za parlamentarbe izbore u novembru 2015. godine i septembru 2016. godine koje su praćene žestokim napadima na Srbiju od strane lidera i vlasti i opozicije, Andrej Plenković je tokom predizborne kampanje davao utisak prvog umerenog hrvatskog političara prema svom istočnom susedu od odlaska bivšeg predsednika [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]] koji je sa Srbijom u doba rukovodstva [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] izgradio bilateralne odnose o medjusobnom poštovanju i uvažavanju.
=== Blokada Srbije od strane Hrvatske u procesu evrointengracija u EU ===
To se ipak nije dogodilo i u senci afere hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović sa srpskim čokoladama<ref>http://www.kurir.rs/vesti/politika/cokolinda-iznervirala-hrvate-al-odusevila-seselja-clanak-2578621</ref>, dana [[12. decembar|12. decembra]] 2016. godine, blokadom otvaranja poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi Hrvatska već drugi put u samo nekoliko meseci je nastavila kontinuitet politiku konfrontacije i animoziteta prema Srbiji. Andrej Plenković je kao glavni razlog za hrvatsko “ne” naveo da se njihov zahtev za vraćanjem kulturnog blaga SPC u Hrvatsku, kao i insistiranje na pravima hrvatske manjine u Srbiji, odnosno udžbenicima i nastavi na hrvatskom jeziku<ref>http://www.blic.rs/vesti/politika/hrvatskoj-se-moze-sta-se-krije-iza-pokazivanja-misica-i-teranja-inata-srbiji/1fq285r</ref><ref>http://rs.n1info.com/a214291/Svet/Region/Plenkovic-I-druge-zemlje-su-imale-rezerve-o-poglavlju-26.html</ref>.
== Izvori ==
| |||