Radojka Živković — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м додана категорија Српски хармоникаши помоћу геџета HotCat
Нема описа измене
Ред 1:
{{Музичар
{{Биографија
| име = Radojka Živković
|слика презиме = ŽivkovićRadojka Zivkovic.jpg
| слика опис_слике = Radojka Zivkovic.jpg
| ширина_слике = 250п225п
|боја_позадине = солиста
| опис_слике = Radojka Živković
|име_по_рођењу = Radojka Tomić
| пуно_име =
|алијас дан_рођења = 24.
| датум_рођења = {{Датум рођења|1923|8|24}}
| месец_рођења = avgust
| година_рођењаместо_рођења = 1923.[[Globoder]]
| држава_рођења = [[{{застава|Kraljevina SHS]]}}
| место_рођења = [[Globoder]]
| датум_смрти = {{Датум смрти|2002|8|14|1923|8|24}}
| држава_рођења = [[Kraljevina SHS]]
| дан_смрти место_смрти = 14.[[Beograd]]
| држава_смрти = [[SRJ]]{{застава|SR Jugoslavija}}
| месец_смрти = avgust
|инструмент = [[harmonika]]
| година_смрти = 2002.
|жанр место_смрти = [[Beograd]]
|активни_период =
| држава_смрти = [[SRJ]]
| пуно_имевебсајт =
}}
 
'''Radojka Živković''' ([[Globoder]], [[24. avgust]] [[1923]] — [[Beograd]], [[14. avgust]] [[2002]]) je bila poznata srpska harmonikašica, [[kompozitor]] mnogobrojnih kola i [[solista]] [[Radio Beograd|Radio Beograda]].
 
Линија 23 ⟶ 25:
 
Početkom avgusta [[1935]]. godine u [[Kragujevac|Kragujevcu]] se održavalo prvo jugoslovensko takmičenje harmonikaša. Te večeri, dvanaestogodišnja devojčica Radojka Tomić, osvojila je sve simpatije publike i za interpretaciju, Prvu nagradu stručnog žirija. Do početka [[drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] imala je brojne nastupe širom Srbije na kojima je dobro dočekivana.
[[Датотека:Stevan Kragujevic, Radojka i Tine Zivkovi .JPG|мини|250п|лево|Radojka i muž Tine Živković]]
Od [[1941]]. Radojki se pridružio njen budući suprug Milutin Tine Živković. On nije bio samo druga harmonika u duetu i ansamblu „Živković“ već je organizovao i osmišljavao snimanja, koncerte, turneje i aktivno učestvovao u estradnom životu Beograda. Njihova kuća u Lamartinovoj ulici broj 20 bila je poznato stecište pevača i svirača. To je bila neka vrsta „narodne akademije“, u kojoj su mnogi harmonikaši i pevači dobili prve lekcije iz narodne i estradne muzike. Iz ove kuće su potekle i neke ideje o organizovanju i osnivanju muzičkih festivala, kao što su „Ilidža“ i „Beogradski sabor“.