Sterilisan grašak — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Нема описа измене
Ред 1:
{{АГРО2016}}
{{nekat}}
[[Датотека:Frozen peas.JPG|мини|Sterilisani grašak]]
[[Grašak]] predstavlja značajnu povrtarsku kulturu, spada u grupu mahunjača, a koristi se u prerađenom stanju. Prema ostvarenoj potrošnji po stanovniku Srbija se nalazi u samom vrhu evropske potrošnje sa 2 kilograma po stanovniku godišnje. Prosečna površina pod graškom iznosi 13,1 hiljada hektara, a u strukturi ukupnih površina pod povrćem učestvuje sa 4,5%. Prinos graška prosečno iznosi 2,3 tone po hektaru, što je za 6,4 tone manje u odnosu na ostvareni evropski prosek.
U strukturi evropske proizvodnje Srbija učestvuje sa 1,9% i nalazi se na 12 mestu. Domaća proizvodnja u potpunosti zadovoljava potrebe potrošača u Srbiji. Regionalno posmatrano najveći proizvođač graška je Južno-bački okrug.
 
'''Grašak''' (Pisum sativum L.) spada u grupu [[mahunarki]] (leguminoza) i vodi poreklo iz srednje Azije. U srednjem veku bio je jedan od najvažnijih poljoprivrednih kultura. Danas se gaji na velikim površinama u SAD, Evropi i Aziji uglavnom radi zelenih i zrelih zrna, a u manjoj meri radi mladih mahuna. Pored sezonske upotrebe svežeg zrna, velike količine se konzervišu sterilisanjem i smrzavanjem.
== Tehnologija proizvodnje sterilisanog i zamrznutog graška ==
 
==Botaničke osobine==
Zadatak tehnologa je da organizuje prihvat sirovine u fabrici. Potrebno je sinhronizovati berbu kombajnom, transport do pogona i prijem, tako da nema zastoja i da se sva količina sirovine koja prispeva u fabriku odmah prerađuje, odnosno što pre konzerviše.
[[Датотека:Pigeon peas2.jpg|мини|десно|Mladi grašak]]
Tehnologija proizvodnje graška uključuje prečišćavanje vazdušnom i vodenom flotacijom, blanširanje, inspekciju, konzervisanje zamrzavanjem ili sterilizacijom, pakovanje i skladištenje gotovog proizvoda.<ref>http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/kontrola-proizvodnje-zamrznutog-i-sterilisanog-graska</ref>
 
Mlad grašak je ukusno i veoma hranljivo [[povrće]]. Po hranljivosti stoji ispred sveg ostalog povrća: sadrži 4-9 % šećera, 3-5 % skroba, 5-6 % belančevina i značajne količina vitamina A, B i C. Grašak je jednogodišnja biljka, ima dobro razvijen korenov sistem, stablo je tanko, slabo, razgranato, šuplje, uglastog preseka i visoko 15-20 cm. List je parno perast, složen. Cvetovi su leptirasti, beli, izbijaju pojedinačno ili po dva ili više iz pazuha listova. Oprašuju se sopstvenim polenom što znači da je grašak [[autogamna biljka]]. Plod je mahuna različitog oblika i formira 4-10 zrna u mahuni. Zrelo seme graška je različitog oblika i krupnoće, boje i hemijskog sastava.
== Završna kontrola proizvoda ==
 
==Uslovi uspevanja==
Da bi se proizveo zdravstveno bezbedan proizvod neophodno je kontrolisati ključne parametre procesa, odnosno ključne operacije kojim se od sirovine stvara proizvod. Ključni faktori u proizvodnji zdravstveno bezbednog proizvoda su: kvalitet sirovine, kvalitet konzervisanja i pakovanja, uslovi skladištenja i higijena pogona i radnika. Ovakvim procedurama se preventivno deluje i smanjuje rizik od slanja u promet nebezbednog proizvoda.
[[Датотека:Peas in pods 2016 G1.jpg|мини|десно|Grašak u mahuni]]
Uvođenjem preventivnih kontrola ključnih operacija procesa proizvodnje, kontrola završnog proizvoda, u pogonskoj ili eksternim akreditovanim laboratorijama, predstavlja samo još jednu potvrdu dobre proizvodnje, a ne ključni faktor kontrole.<ref>http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/kontrola-proizvodnje-zamrznutog-i-sterilisanog-graska</ref>
 
Grašak je kultura umerenog pojasa i najbolje uspeva u predelima sa prohladnom i vlažnom klimom. U našoj zemlji najpovoljniji klimatski uslovi za gajenje graška postoje u severozapadnim krajevima. Kao rani prolećni usev uspeva i u ravnicama, ali je neophodno je da se naročitom pažnjom odaberu pogodne sorte i izvrše odgovarajuće agrotehničke mere. U proizvodnji graška za konzervisanje to ima poseban značaj, jer se na našem podneblju u vreme cvetanja i stasavanja graška javljaju veoma visoke [[temperature]] i sušni period. Mlade biljke graška podnose mrazeve do -8°C, a odrasle biljke do -13°C. Visoke temperature i niska relativna vlažnost vazduha dovode do jakog opadanja prinosa, brzog zrenja i pogoršenja kvaliteta mladog zrna. Grašak ima velike potrebe za vlagom u zemljištu i [[vazduhu]]. Grašak je biljka dugog dana. Najviši prinosi graška dobijaju se na zemljištu povoljne stukture, bogatom u [[organskim materijama]]. Grašak ne podnosi uzastopno gajenje: na istoj parceli treba da se gaji tek posle 4-5 godina. Grašak ima manju potrebu za đubrenjem od svih ostalih kultura. Na plodnom zemljištu uspeva i bez đubrenja. [[Azot]] je neophodan, u prvim fazama razvoja. Veća količina azota deluje štetno jer biljke bujno rastu i slabo zameću.<ref>{{cite book|first=Miroslav|last=Popović|title=Povrtarstvo|publisher=NOLIT|location=Brograd}}</ref>
== Reference ==
 
 
===Vreme setve===
 
Grašak se u našem podneblju seje u rano [[proleće]], čim vreme dozvoli. U zaklonjenim vrtovima grašak iz jesenje setve najčešće prezimljava. Prvo se seju sorte sa glatkim semenom jer su one otpornije na hladnoću. Seju se u trakama po dva-tri reda. Gustina setve reguliše se količinom semena po hektaru, jer se grašak ne proređuje.
 
===Nega useva===
 
Najvažnija mera je suzbijanje [[korova]]. Okopavaju se samo širokoredno posejani usevi, i to plitko, da se ne oštećuju žile. Gusto posejani usevi brane se od korova jedino herbicidima.
 
===Berba===
[[Датотека:Queensland State Archives 2642 Fruit trees and peas Stanthorpe October 1918.png|мини|десно|Zasad graška]]
 
Grašak je stasao za berbu kad zrnu dobro ispune mahunu, a još su mekana. Veoma je važno da se grašak blagovremeno obere, jer brzo prolazi fazu tehnološke zrelosti, pogotovo pri toplom i suvom vremenu. Postoje i specijalne sprave kojima se utvrđuje stepen zrelosti zrna. Grašak za konzervisanje žanje se [[kombajnima]].<ref>{{cite book|first=Miroslav|last=Popović|title=Povrtarstvo|publisher=NOLIT|location=Brograd}}</ref>
 
==Tehnološki Tehnologijapostupak proizvodnje sterilisanog i zamrznutog graška ==
[[Датотека:Peas.jpg|мини|десно|Grašak]]
[[Zrno]] se doprema u fabriku na preradu u rinfuznom stanju. Po dopremanju, a pre početka prerade, obavlja se prijem [[sirovine]] po količini i kvalitetu. Na kontroli kvaliteta radi stručna služba laboratorije. Pri oceni kvaliteta ocenjuje se randman, [[stepen zrelosti]], boja, izgled zrna i velicina zrna. Takodje se određuje i količina nečistoće.
Priprema sirovine- podrazumeva sledeće [[tehnološke operacije]]: Prečišćavanje, pranje, klasiranje, blanširanje i kontrola. Finalizacija obuhvata punjenje u ambalažu , nalivanje, zatvaranje i sterilizaciju hladjenjem.Pranje se obavlja u folaticonom tipu uredjaja, u kome se istovremeno izdvajaju zaostali delovi lisća, stabla i nedovoljno formirane mahune.
Klasiranje zrna se vrši na kontinualnoj kaskadnoj klasirki koja se sastoji iz sistema cilindara sa perforacijama različitog prečnika. Zrno graška se klasiraju u četiri od pet kvalitetnih kategorija i to:
* 1 klasa- zrna prečnika do 7mm
* 2 klasa- od 7-7.5mm
* 3 klasa – od 7.5-8.5mm
* 4 klasa – od 8.5-9,5mm
* 5 klasa – preko 9.5 mm
Toplotno tretiranje se vrši u blanš-aparatu u vodi koja se greje parom. Vreme blanširanja se određuje za svaku sortu graška i stepen zrelosti, a podešava se varijatorom brzine na elektromotoru koji pokreće cilindar blanšera. Temperatura blanširanja se kreće od 80-90°C, što se mora odrediti eksperimentalno.
 
== Završna kontrola proizvoda ==
[[Датотека:Snow peas.jpg|мини|десно|Mahuna graška]]
 
Da bi se proizveo zdravstveno bezbedan proizvod neophodno je kontrolisati ključne parametre procesa, odnosno ključne operacije kojim se od sirovine stvara proizvod. Ključni faktori u proizvodnji zdravstveno bezbednog proizvoda su: kvalitet sirovine, kvalitet [[konzervisanja]] i pakovanja, uslovi skladištenja i [[higijena]] pogona i radnika. Ovakvim procedurama se preventivno deluje i smanjuje rizik od slanja u promet nebezbednog proizvoda.
Uvođenjem preventivnih kontrola ključnih operacija procesa proizvodnje, kontrola završnog proizvoda, u pogonskoj ili eksternim akreditovanim [[laboratorijama]], predstavlja samo još jednu potvrdu dobre proizvodnje, a ne ključni faktor kontrole.<ref>http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/kontrola-proizvodnje-zamrznutog-i-sterilisanog-graska</ref>
 
 
==Vidi još==
 
* [[Klasa]]
* [[Sorta]]
* [[Korovi]]
* [[Konzervisanje]]
* [[Hranljivi sastojci]]
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
==Spoljašnje veze==
 
* http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/kontrola-proizvodnje-zamrznutog-i-sterilisanog-graska