Teža depresijska epizoda — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м +
Dopuna sadržaja i obogaćenje tematskog sadržaja
Ред 16:
|MeshID = D003865
}}
'''Depresija''' spada u grupu [[psihopatologija emocija|poremećaja raspoloženja]] (unipolarni poremećaj).<ref>{{DSM-IV}}</ref> Depresivni poremećaji podeljeni su (po međunarodnoj klasifikaciji bolesti) na: '''depresivnu epizodu''', različitog intenziteta i kvaliteta - sa somatskim simptomima i sa psihotičnim simptomima; '''rekurentni depresivni poremećaj''' koji podrazumeva najmanje dve depresivne epizode koje razdvaja interval bez simptoma u trajanju od dva meseca i perzistentni depresivni poremećaj - '''[[Дистимија|distimiju]]'''. ''Depresivno raspoloženje'' karakterizuje povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, [[nesanica]], gubitak apetita, [[Песимизам|pesimizam]], usporeni [[misao]]ni tok, osećaj beznađa i bespomoćnosti.<ref>{{cite journal-lat |vauthors=Bech P, Rasmussen NA, Olsen LR, Noerholm V, Abildgaard W | title = The sensitivity and specificity of the Major Depression Inventory, using the Present State Examination as the index of diagnostic validity. | journal = Journal of affective disorders | volume = 66 | issue = 2-3 | pages=159-64 | year = 2001 | pmid = 11578668 }}</ref><ref>{{cite journal-lat |vauthors=Olsen LR, Jensen DV, Noerholm V, Martiny K, Bech P | title = The internal and external validity of the Major Depression Inventory in measuring severity of depressive states. | journal = Psychological medicine | volume = 33 | issue = 2 | pages=351-6 | year = 2003 | pmid = 12622314 }}</ref><ref>{{cite web-lat|url=http://www.health.am/psy/major-depressive-disorder/ |title=Major Depressive Disorder|publisher=American Medical Network, Inc.|accessdate = 15. 1. 2011.}}</ref>
 
== Epidemiologija ==
Oko 7—12 % muškaraca i 20—25 % žena pati od depresije u toku života. Nekoliko naučnih studija<ref>-{A cohort study of pesticide poisoning and depression in Colorado farm residents. By Beseler CL, Stallones L. In Ann Epidemiol. 2008 Oct; 18(10):768-74 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18693039 PMID 18693039]}-</ref><ref>-{Increased risk of suicide with exposure to pesticides in an intensive agricultural area. A 12-year retrospective study. Di Parrón T, Hernández AF, Villanueva E. In Forensic Sci Int. 1996 May 17; 79(1):53-63.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8635774 PMID 8635774]}-</ref> je utvrdilo statističke korelacije između depresije i nekih poljoprivrednih pesticida.
 
== Karakteristike različitih depresivnih poremećaja ==
Poslednje dve decenije istraživanja sve više obraćaju pažnju na prepoznavanje takozvanih '''subsindromskih depresija''' koje ne ispunjavaju sve kriterijume za [[Дијагностика|dijagnostiku]] depresivne epizode, a slične su stanjima koja su u prošlosti bila poznata kao "[[Неуроза|neurotska]]" ili "karakterološka" depresija. Pokazano je da subsindromska depresija izaziva značajan [[Морбидитет|morbiditet]], dovodi do psihosocijalne i radne onesposobljenosti i [[Апсентизам|apsentizma]] i povećava ekonomsku cenu depresije.
 
=== Teška depresivna epizoda sa psihotičnim simptomima ===
Depresija sa [[Психоза|psihotičnim]] karaktersitikama često je neprepoznata i nedijagnostikovana. Najčešće se radi o teškoj depresiji ([[Латински језик|lat.]] episodum depressivum, gradus majoris) sa HDRS skorom oko 30, pored psihotičnih simptoma ([[Сумануте идеје|sumanute ideje]] i [[Халуцинација|halucinacije]], koje mogu, ali ne moraju biti u skladu sa osnovnim raspoloženjem. U [[Клиничка слика|kliničkoj slici]] često se viđaju poremećaji psihomotorike: [[Агитација|agitacija]] ili [[Ретардација|retardacija]], [[Осећање кривице|osećanje krivice]] i [[Самоубиство|suicidalne]] ideacije i tendencije. Ovaj oblik depresije izaziva diferencijalno dijagnostičke probleme, naročito ako psihotični simptomi nisu saglasni raspoloženju, što, nažalost, u praksi često dovodi do neadekvatnog lečenja. Psihotične depresivne epizode najčešće su indikator suicidalnog rizika, što zahteva dodatnu brigu o pravilnosti [[Третман|tretmana]].
 
=== Depresivna epizoda sa suicidalnim rizikom ===
Dve trećine svih suicida izvršavaju depresivne osobe. Depresija povećava rizik od suicida, u poređenju sa opštom populacijom četiri puta, odnosno dvadeset puta kod osoba sa teškim oblicima depresije. Faktori rizika za suicid kod depresivnih osoba su:
* [[Стрепња|Anksioznost]]
* [[Агитација|Agitacija]]
* [[Агитација|Panični napadi]]
* Perzistentna [[Несаница|insomnija]]
* [[Анхедонија|Anhedonija]]
* [[Импулсивност|Impulsivnost]]
* Loša [[Концентрација|koncentracija]] i često prateći osećaj bezvrednosti
* Osećaj beznađa i bespomoćnosti
* Zloupotreba [[Дрога|PAS]] (psiho-aktivnih supstanci)
* Starije životno doba (muški pol između 20-30 godine i posle 50; ženski pol između 40-60)
* Prethodni suicidalni pokušaji
* Porpdična istorija o suicidalnom ponašanju
 
=== [[Биполарни поремећај|Bipolarna]] depresija ===
Oko 10% osoba sa depresijom tokom vremena će doživeti spontanu (neprovociranu [[Антидепресив|antidepresivima]]) [[Хипоманичне епизоде|hipomaničnu]] ili maničnu epizodu i tada će biti redijagnostikovano u [[Биполарни поремећај|bipolarni poremećaj]]. Ova činjenica, zbog potpuno drugačijeg načina lečenja depresije u okviru bipolarnog poremećaja, naglašava potrebu da se pacijentu ili informantu postavi pitanje o periodu/periodima u životu sa povišenim raspoloženjem, [[Хиперактивност|hiperaktivnošću]], smanjenom potrebom za spavanjem i drugim simptomima (hipo)manije.
 
=== Atipična depresija ===
U [[Међународна класификација болести|MKB-10]] pominje se samo uključujuća kategorija kod dijagnostičkih kriterijuma za "druge depresivne epizode". Ovde se ističe zbog teškoća u prepoznavanju. Naime pored smanjenja aktivnosti, osoba sa atipičnom depresijom ima povećanu potrebu za spavanjem, povećavaju se apetit i telesna težina, a žudnja za unosom [[Угљени хидрат|ugeljnih hidrata]] uobičajeni je [[Симптоми болести|simptom]]. Početak je obično u trećoj deceniji života.
 
=== Sezonska depresija (sezonski afektivni poremećaj) ===
Karakteriše se, kao što ime sugeriše, sezonskim obrascem javljanja. Nove epizode depresije javljaju se u isto doba godine, mnogo češće zimi nego u letnjem periodu. Istraživanja pokazuju dad sezonskoj depresiji u najvećem broju slučajeva ne prethodi psihosocijalni [[Стрес|stres]], a između epizoda javljaju se pune remisije. Klinička slika odgovara odgovara onoj kod atipične derpesije.
 
== Dijagnoza i simptmatologija depresije ==
Ispravna [[Дијагноза (израз)|dijagnoza]] neophodna je za koncipiranje plana lečenja. Pored poznavanja [[Психопатологија|psihopatologije]] i dijagnostičkih kriterijuma, kliničar treba da sagleda pojavu simptoma u kontekstu bioloških, psiholoških i socijalnih faktora koji predisponiraju ili percipiraju nastanak poremećaja ili održavaju njegovo prisustvo. Dijagnoza se postavlja na osnovu podataka dobijenih od pacijenta, kliničke slike, kao i i nformacija dobijenih od bliskih osoba.
 
Psihijatrijska procena podrazumeva i rutinsku upotrebu skrining instrumenata za detekciju depresivnih simptoma. Jedan od najčešće korišćenih upitnika za detekciju simptoma i merenje težine depresivne epizode je ''upitnik o zdravlju pacijenta'' (The Patient Health Questionnaire - [http://www.phqscreeners.com/sites/g/files/g10016261/f/201412/PHQ9_Serbian%20for%20Serbia.pdf PHQ-9] ), u pitanju je upitnik samoprocene od 9 pitanja. Ukupni skor od 10 ili više sa velikom verovatnoćom ukazuje da se može postaviti dijagnoza depresivne epizode. Pored toga, ovaj upitnik sadrži i pitanja o eventualnoj suicidalnosti, a jedna od najvećih prednosti je što može biti popunjen i skorovan za vrlo kratko vreme (obično do tri minuta).
 
== Simptomi ==
Najvažniji simptomi depresije su:
* Promene raspoloženja tokom dana. Često je neraspoloženje najjače ujutro, da bi se tokom dana popravilo, ali može biti i obrnuto
Линија 27 ⟶ 64:
* Nesposobnost uživanja
* Slaba koncentracija
* [[Заборавност|Zaboravnost]]
* [[Песимизам|Pesimizam]]
* Osećaj krivice
* Samookrivljivanje i manjak samopouzdanja
* Osećaj beznađa
* [[Хипохондрија|Preokupiranost bolestima]]
* Slab apetit i posledični gubitak težine
* Oslabljen [[libido]]
{| class="wikitable"
|+Tabela 1. Osnovni principi lečenja depresije
|Detaljna dijagnostička procena pacijenta
|-
|Procena suicidalnog rizika pri svakoj kontroli
|-
|Cilj lečenja je remisija - potpuno povlačenje simptoma i povratak na premorbidni nivo funkcionisanja
|-
|Glavne faze lečenja:
* Akutna faza
* Produžena terapija
* Faza održavanja
* [[Превенција|Profilaktička terapija]]
|-
|Praćenje odgovora na terpaiju
|-
|Revizija dijagnoze i dosadašnjeg lečenja svake četiri nedelje ukoliko valjan odgovor na terapiju izostane
|}
 
=== Dodatne skale za procenu depresije ===
== Epidemiologija ==
* Hamiltonova skala za depresiju - Hamilton Depression Rating Scale ([http://dcf.psychiatry.ufl.edu/files/2011/05/HAMILTON-DEPRESSION.pdf HDRS]) - verzija od 17 pitanja
Oko 7—12 % muškaraca i 20—25 % žena pati od depresije u toku života. Nekoliko naučnih studija<ref>-{A cohort study of pesticide poisoning and depression in Colorado farm residents. By Beseler CL, Stallones L. In Ann Epidemiol. 2008 Oct; 18(10):768-74 [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18693039 PMID 18693039]}-</ref><ref>-{Increased risk of suicide with exposure to pesticides in an intensive agricultural area. A 12-year retrospective study. Di Parrón T, Hernández AF, Villanueva E. In Forensic Sci Int. 1996 May 17; 79(1):53-63.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8635774 PMID 8635774]}-</ref> je utvrdilo statističke korelacije između depresije i nekih poljoprivrednih pesticida.
 
* Montgomery-Åsberg Depression Rating scale ([https://www.outcometracker.org/library/MADRS.pdf MADRS]) - verzija od 10 pitanja
 
== Faze i ciljevi u lečenju depresivnih osoba ==
Precizno definisanje ishoda antidepresivne terapije i evaluacija njenih efekata značajni su, ne samo za istraživanja, nego i za svakodnevnu kliničku praksu. U okviru razmatranja ishoda antidepresivne terapije koriste se termini: remisija, terapijski odgovor (response), parcijalni terapijski odgovor (partial response), izostanak odgovora na terapiju (nonresponse), rezidualni simptomi, oporavak (recovery), relaps, recidiv i depresivni proboj (depressive breaktrough):
 
'''Remisija''' - podrazumeva stanje bez depresivnih simptoma, tzv. "normalnost". U sitraživanjima remisija se najčešće definiše skorom manjim od 8 na HDRS, mada kod ovoh pacijenata mogu postojati rezidualni simptomi. U kliničkoj praksi remisija bi podrazumevala ne samo odsustvo depresivnih simptoma, nego i oporavak u kontekstu svakodnevnog funkcionisanja.
 
'''Terapijski odgovor''' - najčešće se definiše kao redukcija od najmanje 50% skora na HDRS, ili kao "mnogo bolje i znatno bolje" (Na skali globalnog psihičkog uriska - [https://www.psywellness.com.sg/docs/CGI.pdf CGI] ocena 1 i 2). Iako se radi o klinički značajnom poboljšanju, kod ovoh pacijenata rezidualni simptomi mogu biti veoma izraženi i bitno uticati na socijalno i profesionalno funkcionisanje.
 
'''Parcijalni terapijski odgovor''' - redukcija između 25 i 50% na HDRS, ili "minimalno poboljšanje" na CGI skali. Kod ovih pacijenata se često savetuje augmentacija (pojačavanje) započetog tretmana.
 
'''Izostanak odgovora''' - na primenjenu antidepresivnu terapiju (AD) - redukcija skora na HDRS za manje od 25%, ili ocena 4 ili više na CGI skali. Kod ovih pacijenata se preporučuje zamena AD.
 
'''Rezidualni simptomi''' - njima se u novije vreme poklanja sve više pažnje. Mogu obuhvatati:
* Insomniju
* Umor
* Psihičku i somatsku anksioznost
* Izraženu reaktivnost na psihosocijalne stresore
* Pesimizam
* [[Дисфорија|Disforiju]]
* Promene ličnosti (koje mogu i često bitno utiču na socijalno i profesionalno funkcionisanju
Ipak, najveći značaj rezidualnih simptoma ogleda se u tome da njihovo prisustvo upućuje na visok rizik od relapsa ili pojave nove epizode poremećaja.
 
'''Oporavak od depresivne epizode''' - definicije ovakvog ishoda su nejasne, nekonzistentne, kako u odnosu na kriterijume koji se tiču simptmatologije (skor manji od graničnog na nekoj od skala, neispunjavanje dijagnostičkih kriterijuma operacionalizovanih sistema, ili odsustvo depresivnih simptoma), tako i u odnosu na trajanje (nakon kog vremenskog perioda se može reći da se pacijent "oporavio" od depresije). Jedna od mogućih definicija oporavka je: ''Odsustvo i neraspoloženja i redukovanog interesovanja, uz prisustvo ne više od tri preostala simptoma velike depresije tokom tri nedelje''<ref>Krža. M.: Afektivno bipolarno duševno oboljenje. Nacionalni vodič dobre kliničke prakse., Institut za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut".: Beograd 2016.: 5:44 (XIV.)</ref>.
 
'''Relaps''' - Ponovno javljanje simptoma depresije u periodu kraćem od 9 meseci nakon akutnog odgovora na terapiju smatra se delom prethodne epizode depresivnog poremećaja
 
'''Recidiv''' - jaljanje depresivnih simptoma nakon više od 9 meseci od oporavka od prethodne epizode - nova epizoda depresivnog poremećaja.
 
== Farmakoterapija antidepresivima kod derpesije ==
{| class="wikitable"
|+Tebela 2. Početne i dnevne doze antiderpesiva (AD)
|Generički naziv
|Početna doza (mg/dan)
|Dnevna doza (mg/dan)
|-
| colspan="3" |'''[[Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina|SSRI]]'''
|-
|[[Citalopram]]®
|20
|20-60
|-
|[[Escitalopram]]®
|10
|10-20
|-
|[[Sertralin|Sertalin]]®
|50
|50-200
|-
|[[Fluoksetin]]®
|20
|20-60
|-
|[[Paroksetin]]®
|20
|20-80
|-
|[[Fluvoksamin]]*
|50-100
|100-300
|-
| colspan="3" |'''DNRI'''
|-
|[[Bupropion]]®
|150
|300-450
|-
| colspan="3" |'''SNRI'''
|-
|[[Venlafaksin]]®
|37.5
|75-375
|-
|[[Desvenlafaksin]]®
|50
|50
|-
|[[Milnacipran|Milancipran]]*
|50
|100-200
|-
|[[Duloksetin]]®
|40-60
|60-120
|-
| colspan="3" |'''SARI'''
|-
|[[Trazodon]]®
|150
|150-600
|-
|[[Nefazodon]]*
|50
|150-300
|-
| colspan="3" |'''NaSSA'''
|-
|[[Mirtazapin]]®
|15
|15-45
|-
| colspan="3" |'''NaRI'''
|-
|[[Reboksetin]]*
|4-8
|8-10
|-
| colspan="3" |'''TCA'''
|-
|[[Amitriptilin]]®
|25-75
|150-300
|-
|[[Klomipramin]]®
|25-50
|100-250
|-
| colspan="3" |'''[[Tetraciklični antidepresiv|TETRACIKLIČNI]] - AD'''
|-
|[[Maprotilin]]®
|25-75
|100-225
|-
|[[Mijanserin|Mianserin]]®
|30-60
|60-120
|-
| colspan="3" |'''MAOI'''
|-
| colspan="3" |'''REVERZIBILINI MAOB'''
|-
|[[Selegilin]] (transdermalni oblik)*
|6
|6-12
|-
| colspan="3" |'''REVERZIBILNI MAOA'''
|-
|[[Moklobemid|Maklobemid]]®
|150-300
|300-600
|-
| colspan="3" |'''OSTALI AD'''
|-
|[[Tianeptin]]®
|37.5
|37.5
|-
|[[Agomelatin]]®
|25
|25-50
|}
<nowiki>*</nowiki>-nije registrovan u našoj zemlji; ®-registrovan u našoj zemlji
 
== Vidi još ==
Линија 43 ⟶ 252:
* [[Manija]]
* [[Neuroza]]
* [[Биполарни поремећај|Afektivni poremeđajporemećaj]]
* [[Психоза|Psihoza]]
* [[Агитација|Agitacija]]
* [[Деменција|Demencija]]
* [[Делиријум|Delirijum]]
 
== Reference ==
Линија 54 ⟶ 267:
* [http://www.depresija.org Depresija.org — Sajt i forum o depresiji, anksioznosti i ostalim psihičkim bolestima]
* [http://www.anksioznost.net/depresija Kako izlečiti depresiju?]
* Krža. M. Afektivno Bipolarno duševno oboljenje.:Institut za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut"; Beograd. 2016.: 5: 44-49.
 
{{medicinsko upozorenje-lat}}