Rod (gramatika) — разлика између измена

45 бајтова уклоњено ,  пре 3 године
Пребацивање са ијекавице на екавицу и замена очигледно хрватских речи одговарајућим српским.
м (Fix)
(Пребацивање са ијекавице на екавицу и замена очигледно хрватских речи одговарајућим српским.)
{{bez izvora}}
'''Rod''' se u [[Pravopis|pravopisu]] odnosi na podjelupodelu nekih [[riječreč|riječireči]] po biološkom ili sociološkom rodu. Analogijom, isti se izraz koristi kod drugih podjelapodela, iako mnogi autori prefiriraju termin '''imenska klasa'''. Bitno je da se riječireči drugačije gramatički ponašaju zavisno od roda kome pripadaju.
 
Po tradicionalnom opisu, u [[srpski jezik|srpskom jeziku]] postoji '''muški''', '''ženski''' i '''srednji''' rod.
== Uvod ==
 
Rod je način podjelepodele [[imenica]] na više grupa. Rod se [[ Деклинација (лингвистика)|deklinacijom ]] slazeslaže s drugim riječimarečima, koje moraju biti u istom rodu. U srpskom jeziku se [[imenice]] slažu s [[pridjevipridevi]]ma i [[zamenica]]ma:
 
* ''Vidim '''crnog''' konja''. '''''On''' dolazi''.
 
 
Imenice se dijeledele u rodove po različitim kriterijima:
 
* po ''prirodnom'' rodu, sve imenice koje opisuju živo pripadaju u "muški" ili "ženski" rod, a sve za neživo u jedan "srednji" ili više njih (to se može reći za [[engleski jezik]])
 
* po ''gramatičkom'' rodu, imenice se dijeledele po nastavcima, karakterističnim glasovima, prefiksima i sl. (npr. [[romanski jezici]])
 
* po ''leksičkom'' rodu, rod se ne može zaključiti iz na osnovu oblika riječireči niti toga što predstavlja, nego je "proizvoljan" (npr. tako je uglavnom u [[njemačkinemački jezik|njemačkomnemačkom]])
 
 
Mnogi jezici nemaju rod (ni imenske klase), npr. [[mađarski jezik|mađarski]] (''ő'' znači "on" ili "ona") i [[japanski]]. Neki jezici ([[engleski]]) posjedujuposeduju samo različite zamjenicezamenice (''-{he}-'', ''-{she}-'') pa se rod svodi na slaganje sa zamjenicamazamenicama. Mnogi jezici imaju sličnu konstrukciju kao srpski.
 
U [[Niger-kongoanski jezici|niger-kongoanskim jezicima]] postoje veliki sistemi imenskih klasa koji su organizirani na osnovu početka imenice (''ki''- je oznaka 7. klase jednine):
* ''makrorodovi'' (najgrublja podjela)
 
Postoji pretpostavka da se jezici mogu oštro podijelitipodeliti na one koje imaju imenske klase i one koje nemaju, i da su prelasci između ove dvijedve skupine vrlo rijetkiretki. Po tome bi se moglo zaključivati o srodnosti jezika.
 
== U srpskom jeziku ==
 
Srpski se jezik tradicionalno opisuje kao jezik s tri roda, koji se iskazuju na [[imenica]]ma, [[pridjevpridev]]ima i [[zamenica]]ma. Za imenice je rod fiksan, iako se može tvorbom riječireči često stvoriti riječreč odgovarajućeg roda, kada je potrebna (npr. ''učitelj'' - ''učiteljica''). Ovo je tradicionalna i donekle pojednostavljena slika.
 
 
PodjelaPodela po rodovima u srpskom jeziku je gramatičko-leksička:
 
* ako se imenica završava u [[nominativ|Nominativu]] na -''a'' tada je ženskog roda (''voda''), s nekim izuzecima (''gazda'' je muškog roda; ''doba'' je srednjeg roda);
 
* ako se imenica završava u nominativu na -''o'' ili ''e'', tada je srednjeg roda (''selo'', ''more''), s nekim izuzecima (''pepeo'' je imenica muškog roda, a završava se na ''o''; imenica ''doba'' je jedina imenica srednjeg roda koja se završava na ''a'');
 
* inače, može biti muškog (''most'') ili ženskog roda (''mast'').
 
 
U srpskom se sve riječireči koje imaju rod međusobno slažu po rodu. Međutim, ako gledamo načine slaganja po različitim promjenamapromenama pridjevaprideva po padežima, tada različitih promjenapromena ima 7 (sve za pridjevpridev ''siv''; pokazano je i slaganje sa zamjenicamazamenicama):
 
* ''Vidim '''sivog''' psa. '''On''' je '''siv'''.'' (muški rod, jednina, živo)
 
 
Ako grupiramogrupišemo oblike jednine i množine zajedno, dobit ćemodobićemo četiri skupine:
 
* muški rod, živo
* [[Čečenski jezik|čečenski]] opisuje se kao jezik sa 6 ili 4 roda (zavisi od izvora).
 
U srpskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupiratigrupisati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupirajugrupišu zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivaju ''makrorodovima''. To su upravo tradicionalni "rodovi" u srpskom jeziku. U ovakvoj se podjelipodeli problem slaganja s pridjevimapridevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamjenicamazamenicama.
 
== U drugim jezicima ==
=== Engleski jezik ===
Engleski pokazuje samo različite oblike kod zamjenica (-{''he'', ''she'', ''it''}-), a slaganje je zasnovano na prirodnom rodu, gdjegde su sve nežive imenice srednjeg roda, uz neke izuzetke (-{''ship'' = ''she''}-).
 
=== Latinski i romanski jezici ===
U [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] postoje tri roda (muški, ženski, srednji) bazirani na gramatičko-leksičkim kriterijima (imenice na --{''a''}- uglavnom su ženskog roda, na --{''um''}- srednjeg roda, a za ostale nema nekog pravila).
 
U [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] broj rodova reduciran je smanjen na 2 (osim u [[Rumunski jezik|rumunskom]]) i često zasnovan na gramatičkim kriterijima (u [[Španski jezik|španskom]] i [[Italijanski jezik|italijanskom]] većina imenica koje završavaju na --{''a''}- ženskog je roda, a sve ostale muškog).
 
=== Zanimljive podjelepodele u nekim jezicima ===
 
Djirbal, jedan on urođeničkih jezika [[Australija|Australije]], ima sljedećasledeća četiri roda:
 
# živa bića, muškarci
Анониман корисник