Rod (gramatika) — разлика између измена

45 бајтова додато ,  пре 3 године
м
Враћене измене 188.2.189.177 (разговор) на последњу измену корисника Kolega2357
(Пребацивање са ијекавице на екавицу и замена очигледно хрватских речи одговарајућим српским.)
м (Враћене измене 188.2.189.177 (разговор) на последњу измену корисника Kolega2357)
{{bez izvora}}
'''Rod''' se u [[Pravopis|pravopisu]] odnosi na podelupodjelu nekih [[rečriječ|rečiriječi]] po biološkom ili sociološkom rodu. Analogijom, isti se izraz koristi kod drugih podelapodjela, iako mnogi autori prefiriraju termin '''imenska klasa'''. Bitno je da se rečiriječi drugačije gramatički ponašaju zavisno od roda kome pripadaju.
 
Po tradicionalnom opisu, u [[srpski jezik|srpskom jeziku]] postoji '''muški''', '''ženski''' i '''srednji''' rod.
== Uvod ==
 
Rod je način podelepodjele [[imenica]] na više grupa. Rod se [[ Деклинација (лингвистика)|deklinacijom ]] slažeslaze s drugim rečimariječima, koje moraju biti u istom rodu. U srpskom jeziku se [[imenice]] slažu s [[pridevipridjevi]]ma i [[zamenica]]ma:
 
* ''Vidim '''crnog''' konja''. '''''On''' dolazi''.
 
 
Imenice se deledijele u rodove po različitim kriterijima:
 
* po ''prirodnom'' rodu, sve imenice koje opisuju živo pripadaju u "muški" ili "ženski" rod, a sve za neživo u jedan "srednji" ili više njih (to se može reći za [[engleski jezik]])
 
* po ''gramatičkom'' rodu, imenice se deledijele po nastavcima, karakterističnim glasovima, prefiksima i sl. (npr. [[romanski jezici]])
 
* po ''leksičkom'' rodu, rod se ne može zaključiti iz na osnovu oblika rečiriječi niti toga što predstavlja, nego je "proizvoljan" (npr. tako je uglavnom u [[nemačkinjemački jezik|nemačkomnjemačkom]])
 
 
Mnogi jezici nemaju rod (ni imenske klase), npr. [[mađarski jezik|mađarski]] (''ő'' znači "on" ili "ona") i [[japanski]]. Neki jezici ([[engleski]]) posedujuposjeduju samo različite zamenicezamjenice (''-{he}-'', ''-{she}-'') pa se rod svodi na slaganje sa zamenicamazamjenicama. Mnogi jezici imaju sličnu konstrukciju kao srpski.
 
U [[Niger-kongoanski jezici|niger-kongoanskim jezicima]] postoje veliki sistemi imenskih klasa koji su organizirani na osnovu početka imenice (''ki''- je oznaka 7. klase jednine):
* ''makrorodovi'' (najgrublja podjela)
 
Postoji pretpostavka da se jezici mogu oštro podelitipodijeliti na one koje imaju imenske klase i one koje nemaju, i da su prelasci između ove dvedvije skupine vrlo retkirijetki. Po tome bi se moglo zaključivati o srodnosti jezika.
 
== U srpskom jeziku ==
 
Srpski se jezik tradicionalno opisuje kao jezik s tri roda, koji se iskazuju na [[imenica]]ma, [[pridevpridjev]]ima i [[zamenica]]ma. Za imenice je rod fiksan, iako se može tvorbom rečiriječi često stvoriti rečriječ odgovarajućeg roda, kada je potrebna (npr. ''učitelj'' - ''učiteljica''). Ovo je tradicionalna i donekle pojednostavljena slika.
 
 
PodelaPodjela po rodovima u srpskom jeziku je gramatičko-leksička:
 
* ako se imenica završava u [[nominativ|Nominativu]] na -''a'' tada je ženskog roda (''voda''), s nekim izuzecima (''gazda'' je muškog roda; ''doba'' je srednjeg roda);
 
* ako se imenica završava u nominativu na -''o'' ili ''e'', tada je srednjeg roda (''selo'', ''more''), s nekim izuzecima (''pepeo'' je imenica muškog roda, a završava se na ''o''; imenica ''doba'' je jedina imenica srednjeg roda koja se završava na ''a'');
 
* inače, može biti muškog (''most'') ili ženskog roda (''mast'').
 
 
U srpskom se sve rečiriječi koje imaju rod međusobno slažu po rodu. Međutim, ako gledamo načine slaganja po različitim promenamapromjenama pridevapridjeva po padežima, tada različitih promenapromjena ima 7 (sve za pridevpridjev ''siv''; pokazano je i slaganje sa zamenicamazamjenicama):
 
* ''Vidim '''sivog''' psa. '''On''' je '''siv'''.'' (muški rod, jednina, živo)
 
 
Ako grupišemogrupiramo oblike jednine i množine zajedno, dobićemodobit ćemo četiri skupine:
 
* muški rod, živo
* [[Čečenski jezik|čečenski]] opisuje se kao jezik sa 6 ili 4 roda (zavisi od izvora).
 
U srpskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupisatigrupirati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupišugrupiraju zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivaju ''makrorodovima''. To su upravo tradicionalni "rodovi" u srpskom jeziku. U ovakvoj se podelipodjeli problem slaganja s pridevimapridjevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamenicamazamjenicama.
 
== U drugim jezicima ==
=== Engleski jezik ===
Engleski pokazuje samo različite oblike kod zamjenica (-{''he'', ''she'', ''it''}-), a slaganje je zasnovano na prirodnom rodu, gdegdje su sve nežive imenice srednjeg roda, uz neke izuzetke (-{''ship'' = ''she''}-).
 
=== Latinski i romanski jezici ===
U [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] postoje tri roda (muški, ženski, srednji) bazirani na gramatičko-leksičkim kriterijima (imenice na --{''a''}- uglavnom su ženskog roda, na --{''um''}- srednjeg roda, a za ostale nema nekog pravila).
 
U [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] broj rodova jereduciran smanjenje na 2 (osim u [[Rumunski jezik|rumunskom]]) i često zasnovan na gramatičkim kriterijima (u [[Španski jezik|španskom]] i [[Italijanski jezik|italijanskom]] većina imenica koje završavaju na --{''a''}- ženskog je roda, a sve ostale muškog).
 
=== Zanimljive podelepodjele u nekim jezicima ===
 
Djirbal, jedan on urođeničkih jezika [[Australija|Australije]], ima sledećasljedeća četiri roda:
 
# živa bića, muškarci